Barun Trenk, novo lice legende, izložba Muzeja grada Brna sinoć je u nazočnosti brojnih posjetitelja otvorena u našem Muzeju. Na početku svečanog programa otvaranja sve nazočne je pozdravila Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Muzeja istaknuvši da je ova izložba nastala u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta te Kapucinske grobnice u Brnu. Autori izložbe su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová i Petr Vachůt. Izložba prikazuje rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka. 

-Izložba je izvorno bila na češkom, a mi smo je prilagodili nama, preveli smo sve tekstove na hrvatski jezik i tiskali nove panoe. Ova prilagodba nastala je u suradnji s Muzejom grada Pakraca i Gradskim muzejom Bjelovar – istaknula je ravnateljica te se zahvalila Povijesnoj postrojbi Trenkovi panduri Požega na njihovoj iskazanoj inicijativi da ova izložba dođe u Požegu te na pomoći prilikom organizacije ovog otvorenja. Zahvalu je uputila i Gradskoj glazbi Trenkovi panduri Požega i Glazbenoj školi Požega koji su svojim nastupom omogućili da ovo otvorenje prođe u svečanom tonu te tvrtki Zvečevo d.d. koja je donirala biljni liker Barun za otvorenje.

O samoj izložbi više je rekla muzejska pedagoginja Ljiljana Marić. Današnja percepcija prosječnog građanina o Trenku, kazala je, je ta da je on bio okrutan, nasilan, nagao, pohlepan, samovoljan, obijestan, sklon razvratnosti i nečasnom ponašanju. Ova izložba među ostalim nudi i jednu drugačiju sliku o njemu. On je bio i obrazovan,  školovao se u isusovačkim gimnazijama u Sopronu, Požegi i Beču, govorio je sedam jezika, volio je englesku književnost i glazbu, svirao je violinu, dobro pjevao i plesao, bio je hrabar, jako je držao do ugleda i časti.

Istaknula je da je ova izložba jedinstvena, posebna i prva u Hrvatskoj  po tome što nam  prva nudi rekonstrukciju jedne povijesne osobe, odnosno njezin stvaran povijesni izgled i to ne samo lica, nego cijelog tijela i odjeće.  Osim izgleda antropološkom analizom mumificiranog Trenkovog tijela dobili smo podatke od kojih je sve bolesti Trenk bolovao, jesu li ga boljela leđa, zašto je imao zubnog kamenca više nego ostali u to vrijeme, zašto je šepao, koji broj obuće je nosio, koliko je bio visok, je li pušio, je li bio dešnjak ili ljevak… i niz drugih zanimljivosti. 

Osim rekonstrukcije napravljena je i animacija na taj način da je digitalnom modelu Trenka bio pridružen pokret upotrebom animacijskih programa i postupaka kakve upotrebljavaju filmski studiji. 

Gradonačelnik Darko Puljašić je podsjetio kako mu se krajem 2017. godine obratila udruga Trenkovi panduri s idejom da se pozovu osobe iz Muzeja grada Brna koji rade izložbu o Trenku. -Ideju sam objeručke prihvatio pa smo već u prigodi Dana grada ugostili goste iz Češke Republike i povezali ih s našim Muzejom. Danas imamo ovdje jedinstvenu izložbu o jednom, po mnogo čemu posebnom čovjeku. Ali po meni, on je poseban ponajviše zbog jednog razloga – dok je bio plemić, svirao violinu i govorio sedam jezika, dok je bio primjer obrazovanog čovjeka, ali i pustopašna baraba i ratnik – iza njega su stajali naši Slavonci, Trenkovi panduri. Svoju snagu crpio je iz Slavonije iz svojih Slavonaca i uvjeren sam kako je bio tako velika zvijezda ondašnjeg društvenog neba upravo zbog njih – istaknuo je gradonačelnik te dodao kako će se truditi iskoristiti priču o Trenku i kroz turizam.

Župan Alojz Tomašević je kazao da o Trenku ne može govoriti kao povjesničar, ali ga obožava kao umirovljeni general i dugogodišnji vojnik. -Brojne vojske izučavaju njegovo djelo, prije 200 i više godina ratovao je, branio, pa možda i bio baraba, ali vojnik nije zadužen da bude dobra duša već uspješan na bojištu. On i njegovi panduri pronijeli slavu diljem Europe – istaknuo je župan Tomašević podsjetivši da je Županija kupila njegov zapušteni dvorac u Trenkovu kojega će obnoviti i u njemu prezentirati lik i djelo baruna Trenka.

Izložbu je otvorio dr. sc. Alexander Buczynski s Hrvatskog instituta za povijest koji je kazao da je barun Trenk nesumnjivo jedna od najpoznatijih osoba hrvatske povijesti, a njegov buran život nije ostavio tragove samo u radovima povjesničara već i u djelima romanopisaca, pjesnika i libretista. 

-Vlastelin, ratnik, zapovjednik pandurskih dragovoljaca, Slavonac pruskog podrijetla Trenk je toliko legendaran da o njemu kolaju brojne priče koje većinom nisu provjerene. U hrvatskoj i svjetskoj historiografiji još uvijek ne postoji jasna slika kakav je bio Franjo Trenk. No što god u konačnici zaključili o njemu, zapravo je samo jedna stvar sigurna -Trenk nikoga neće ostaviti ravnodušnim. I nakon 270 godina barun se evo zasluženo vratio kući u Slavoniju - rekao je dr.sc. Buczynski otvarajući izložbu koja se može razgledati do 29. veljače.

Sve nazočne kroz program je vodila Nataša Puljašić, profesorica hrvatskog jezika i povijesti iz Gimnazije.

Gradski muzej Požega tijekom siječnja i veljače ove godine ugostit će jednu zanimljivu izložbu iz Republike Češke, Barun Trenk, novo lice legende, najavila je na današnjoj konferenciji za novinare Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Muzeja.

Kazala je da se radi o izložbi koja je nastala u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta i Kapucinske grobnice u Brnu. Autori izložbe su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová, Petr Vachůt, a prikazuje rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka.

Izložba je izvorno bila na češkom, a Gradski muzej Požega je u suradnji s Muzejom grada Pakraca i Gradskim muzejom Bjelovar napravio prilagodbu, preveo sve tekstove i tiskao nove panoe.

Ivana Domanović, kustosica Povijesnog odjela je istaknula da je Požega na mnogo načina povezana s barunom Trenkom. On je s braćom pohađao isusovačku gimnaziju u Požegi te je stanovao u požeškoj Kolegiji.

Obitelj Trenk na području požeške županije je pribavila i dosta imanja. Najprije Brestovac, a kasnije Veliku, Pakrac i Pleternicu. Franjo je tako uz svoja i očeva imanja postao najbogatiji plemić u Slavoniji, a za sebe je u više navrata rekao kako se smatra Slavoncem – objasnila je kustosica Domanović.

Dodala je kako Trenka najviše pamtimo po njegovim pandurima, odnosno "Trenkovoj pandurskoj regimenti" iz koje je nastala čuvena 53. pješačka pukovnija, najstarija hrvatska pukovnija koja je djelovala sve do raspada Austro – Ugarske Monarhije krajem 1918. godine.

Ljiljana Marić, muzejska pedagoginja istaknula je da je ova izložba jedinstvena i prva po tome što će se na njoj vidjeti rekonstrukcija jedne povijesne osobe, odnosno njezin stvaran povijesni izgled. Osim izgleda antropološkom analizom dobili su se podaci od kojih je sve bolesti Trenk bolovao, jesu li ga boljela leđa, zašto je imao zubnog kamenca više nego ostali u to vrijeme, zašto je šepao, koji broj obuće je nosio, koliko je bio visok, je li pušio, je li bio dešnjak ili ljevak… i niz drugih zanimljivosti.

Osim rekonstrukcije, dodala je, napravljena je i animacija na taj način da je digitalnom modelu Trenka bio pridružen pokret upotrebom istih animacijskih programa i postupaka kakve upotrebljavaju filmski studiji. Animacija je bila rađena u programu kao i animacija u filmu Avatar. Video je nastao upotrebom programa koji su se koristili za izradu efekata u filmu Rouge One: Priča iz Ratova zvijezda.

Otvorenje izložbe je u četvrtak, 16. siječnja 2020. godine u 18 sati. Izložba ostaje otvorena do 29. veljače, a moći će se pogledati od ponedjeljka do subote, prijepodne od 10 do 12 sati, te ponedjeljkom i srijedom, poslijepodne od 17 do 19 sati.

U čast 125. obljetnice rođenja skladatelja Josipa Andrića Glazbena škola Požega i Gradski muzej Požega priređuju prigodnu izložbu, koncert i predavanje  koje je  najavljeno na konferenciji za novinare 21. studenoga u Glazbenoj školi.

Alen Kovačević, ravnatelj Glazbene škole ovom prigodom zahvalio se Gradskom muzeju i ravnateljici Mireli Pavličić Hein na pomoći u obilježavanju Andrićeve obljetnice, zatim Hrvatskoj glazbenoj udruzi Festival bunjevački pisama i njihovom predsjedniku Marku Sente čiji će članovi nastupiti na koncertu u Požegi te Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i njihovom ravnatelju Tomislavu Žigmanovu na ustupljenoj građi za izložbu. Posebnu zahvalu izrekao je glavnim akterima ovog projekta Maji Žebčević Matić i Saši Botički.

Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Gradskog muzeja istaknula je da ove dvije ustanove su i do sada sudjelovale u nekim zajedničkim projektima, posebice prilikom otvorenja nekih izložaba . -Realizacijom izložbe Pod požeškim brdima, obje ustanove žele ukazati na život i djelovanje Josipa Andrića u Požegi. Svestrani mladi glazbenik u Požegi je proveo samo osam godina svog života, ali vrlo značajnih godina jer tu je stvorio prve skladbe u kojima je opjevao Požegu – objasnila je ravnateljica Pavličić Hein.

O samoj izložbi više je rekla autorica Maja Žebčević Matić. Naglasila je da Andrić zaslužuje ovakvo prisjećanje jer je upravo zahvaljujući njemu Požega najopjevaniji grad u Slavoniji. Posvetio joj je više od 50 skladbi. -Svoje glazbeno korijenje kao i ljubav prema tamburici Andrić je stekao upravo u Požegi. Afirmirao je tamburu kao glazbeni instrument koji je dovoljno vrijedan da se za njega skladaju i ozbiljna djela – napomenula je autorica izložbe. 

Osim što je bio vrstan glazbenik, skladatelj i glazbeni kritičar, Andrić je, dodala je Maja Žebčević Matić bio i 30-ak godina najplodniji urednik Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima u Zagrebu te sakupljač narodnog glazbenog blaga koji je u Požeštini skupio preko 500 izvornih napjeva. Osim toga Andrić je bio jedan od najistaknutijih promotora proglašenja svetim Nikole Tavelića koji je svoju prvu kapelicu u svijetu dobio u Cerovcu, župa Jakšić.

O koncertu koji će slijediti nakon otvorenja izložbe govorio je prof. Saša Botički, pročelnik Odjela za tambure. -Za koncert smo nastojali izdvojiti kompozicije koje su uglavnom nastajale u Požegi, a koje su dovoljno atraktivne za slušati. Uglavnom je riječ o kompozicijama za klavir uz tamburaški orkestar ili manji komorni tamburaški sastav te orkestarske  i zborske kompozicije . Uvodna kompozicija će biti Pod požeškim  brdima kako se zove i koncert i izložba – objasnio je prof. Botički. 

 Otvorenje izložbe je u predvorju Glazbene škole u utorak, 26. studenoga u 18 sati. Izložba će se moći pogledati do 20. prosinca. Nakon otvorenja izložbe, slijedi koncert djela J. Andrića, u 19,30 sati. U četvrtak, 28. studenoga u 18 sati, u Plavoj dvorani Glazbene škole, kao dio ovog programa bit će održano i predavanje Maje Žebčević Matić o životu i djelovanju Josipa Andriću.

U petak, 15. studenog u 18 sati u izložbenoj dvorani Gradskog muzeja Požega otvara se izložba „Ljepota lažnog sjaja“ koja nam stiže iz zagrebačkog Muzeja policije. Na izložbi će biti predstavljeno oko 50 krivotvorenih umjetnina, većinom su to ulja na platnu te nekoliko skulptura.

Najviše je krivotvorenih radova Ede Murtića, Zlatka Price, Ljube Ivančića i Mersada Berbera, a u manjem broju su to radovi Dimitrija Popovića, Đure Pulitike, Vaska Lipovca, Ivana Lackovića Croate, Miljenka Stančića, Vladimira Kirina, Oskara Hermana, Borisa Bućana, Ivana Rabuzina, Ivana Generalića, Ferde Kovačevića i Dragice Cvek Jordan. Tu su i krivotvorene skulpture Dušana Džamonje i Vojina Bakića. Od poznatih svjetskih slikara na izložbi će se moći pogledati krivotvorine slika Salvadora Dalija, Pabla Picassa i Pierre-Augustea Renoira.

Izlaganjem krivotvorina želi se upozoriti na beskrupuloznost crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih, ali naivnih i neupućenih kupaca. Osim toga tu je i edukativni pristup koji će potencijalnim kupcima umjetnina ukazati na suvremene metode vještačenja sumnjivih umjetničkih djela i poučiti ih jednostavnim savjetima na nužan oprez pri kupnji. 

Izložba je do sada gostovala u mnogim gradovima Hrvatske te u Sloveniji.

Od 8. do 11. listopada 2019. ravnateljica Gradskog muzeja Požega, Mirela Pavličić Hein sudjelovala je na kontaktnom seminaru Key competences for adults in cultural institutions u Varšavi u sklopu Erasmus+ programa. Seminar, u organizaciji Poljske nacionalne agencije, bio je međunarodnog karaktera u kojem je sudjelovalo više od 50 sudionika iz 22 europske zemlje. Seminar je bio namijenjen djelatnicima koji dolaze iz različitih kulturnih ustanova i organizacija (muzeja, knjižnica, nevladinih organizacija), a koje se u svom radu bave nestrukovnim obrazovanjem odraslih. Radni jezik seminara bio je engleski. 

Tijekom vrlo aktivnog četverodnevnog boravka u Varšavi uspjeli smo ostvariti kontakt s nizom kulturnih ustanova iz različitih zemalja (Poljske, Slovačke, Italije, Finske, Islanda, Norveške, Nizozemske, Turske, Srbije, Rumunjske itd.), a s predstavnicama dviju ustanova iz Poznana u Poljskoj (Muzeum archeologiczne Poznan i Muzeum historii ubioru/Fundacja Mundi Plumarii) te s predstavnicom Slovenskie narodne muzeum u Martinu u Slovačkoj imali smo priliku raditi na razvoju zajedničkog projekta. Svi sudionici su bili podijeljeni u grupe prema svom vlastitom izboru te su dobili priliku razvijati svoju ideju i projekt koja bi im koristila u njihovom radu. Tako je nastalo sedam potencijalnih projekata: Citizens of the world – empowering marginalized groups, Keep Reading Alive, IN (Creasing) Culture, PEace and Arts Community Empowerment links PE.A.C.E. links, Performing for adults empowerment, E@ay @ccess for @dult users te Attractive museum u kojoj je sudjelovao Gradski muzej Požega. 

Cilj projekt, koji smo nazvali Attractive museum, je aktivno uključivanje lokalne zajednice u rad muzeja i povećanje broja posjetitelja. Kroz dodatnu edukaciju muzejskih djelatnika želi se privući što veći broj posjetitelja i učiniti muzejski sadržaj zanimljivijim i atraktivnijim za posjetitelje. Projekt bi trajao 24 mjeseca, a uključivao bi studijska putovanja u Poljsku i Slovačku te zajedničko usavršavanje i razmjenu iskustava.

Sudjelovanjem na ovom seminaru dobili smo uvid u rad različitih kulturnih ustanova u različitim europskim zemljama i shvatili smo da dijelimo slične probleme te da je ovaj seminar dobar način kako pokušati riješiti te probleme.

U prigodi 50. obljetnice prvog požeškog festivala tamburaške glazbe pod nazivom „Muzički festival Slavonije“ u Gradskom muzeju Požega otvorena  je 23. kolovoza izložba „Pjevat će Slavonija“ autorice Ivane Domanović.

Svečani program otvaranja počeo je glazbom, kako i priliči ovoj izložbi, i to u izvedbi gradske glazbe Trenkovih pandura koji su nastupili na prvom, ali i svakom idućem festivalu sve do danas. Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Muzeja podsjetila je da je izložba nastala u suradnji s Udrugom Aurea fest, Turističkom zajednicom grada Požege i Gradom Požegom. -Ovo je izložba u koju su se svi rado uključili, od ustanova pa do građana koji su nam rado donirali i posudili svoje predmete vezane za festival – istaknula je ravnateljica Pavličić Hein.

Ivan Bunjevac, direktor Aurea festa koji je inače kao član folklornog društva Šijaci iz Biškupaca nastupio i na prvom festivalu 1969. godine istaknuo je da je Požega zahvaljujući svojem glazbenom festivalu postala sinonim za tamburašku slavonsku glazbu i rasadnik generacija tamburaša. Zahvalio je svim dosadašnjim organizatorima festivala koji su od samih početaka do danas, svojim radom i trudom učinili da požeški festival postane jedan od najvećih i najcjenjenijih festivala u Hrvatskoj. 

Autorica izložbe Ivana Domanović je kazala da je Muzej imao jako malo građe o povijesti festivala pa su zato zamolili građane da im pomognu. Odaziv je bio iznad očekivanja.

Suradnja svih nas na stvaranju ove izložbe je zapravo potvrdila dvije stvari, a to je da je požeški festival, u prošlosti i sadašnjosti, velik dio našeg identiteta, i da je izvršena misija Muzeja kao kulturne institucije, a to je njegova uključenost u zajednicu i doprinos istoj – poručila je autorica Domanović. 

Na pomoći oko realizacije izložbe zahvalila se:  Gradu Požegi i Udruzi Aurea Fest, Glazbenom društvu „Zlatne žice Slavonije“, Ivi Enjingiju, Dubravki Albert, Državnom arhivu u Slavonskom Brodu - Odjel u Požegi i Mariji Mikačić, Glazbenoj školi i Bernardi Mautner, Višnji Menđel Troha, obitelji Badanjak, obitelji Šperanda, Ferdinandu Trohi, Dragutinu Štirmeru, Rajki Šimunović, Veri Ćuže Abramović, Maji Smoljanović, Štefici Vašarević, Mirjani Trbović, Vlasti Tokalić, Kseniji i Željku Horvatu, Dragutinu Lojberu, Vjekoslavu Krambergeru, Igoru Stipanoviću, Jelenku Topiću, Maji Raguž, Mariji Kakuk, Jakobu Trohi, Slavku Francuzu, gospodinu Botičkom, Mirjani Peharda te gospodinu Kalafatić. Za pomoć pri stvaranju kataloga zahvalila se Andreji Vojnić, Tanji Šajn, Mariji Jukić, Tomislavu Čeniću i Marti Matijević. Veliko hvala uputila je svojim radnim kolegama, posebice Borisu, Lidiji, Dubravki, Ruži i Andreji.

Prije samog otvaranja izložbe gradonačelnik Požege Darko Puljašić je svim dosadašnjim direktorima festivala uručio zahvalnice, a oni su: Branko Hribar, Veljko Orlić, Ivo Pavić, Veljko Valentin Škorvaga, Ivan Enjingi, Tomislav Jakobović, Tomislav Galić, Ivan Bunjevac i Damjan Pirović.

Otvarajući izložbu gradonačelnik Puljašić je podsjetio kako je glazba jedan od značajnih obilježja Požege, posebno tamburaška glazba i tamburica kao najljepši instrument. – Ovo je izložbu u kojoj ćemo svi uživati jer ste je svi vi stvarali i to sa srcem, a ljepšeg i većeg srca od požeškog nema – naglasio je gradonačelnik Puljašić.

U programu koji je vodila Dijana Klarić je još nastupio tamburaški sastav Zlatna dolina koji su otpjevali velike festivalske hitove „Kukuruzi se njišu“, „Pjevat će Slavonija“ i „Inati se Slavonijo“. 

Izložba je otvorena do 4. listopada, a u festivalske dane ulaz će biti slobodan. Posjetitelji će tada izložbu moći pogledati od 10 do 12 sati te od 19 do 22 sata. 

Gradski muzej Požega poziva Vas na otvorenje izložbe Pjevat će Slavonija, požeški festival (1969. – 2019.), u petak, 23. kolovoza 2019. godine u 19 sati. Izložba je nastala u suradnji s Udrugom Aurea Fest, Turističkom zajednicom grada Požege i Gradom Požega povodom obilježavanja 50. obljetnice od izvođenja prvog glazbenog festivala u Požegi.

Autorica izložbe je Ivana Domanović, kustosica Povijesnog odjela Gradskog muzeja Požega, a izložba se bavi povijesnim pregledom i zanimljivostima vezanim za festival i Požegu kao festivalski grad još od 1969. godine kada je po prvi put organiziran „Muzički festival Slavonije“. Festival je pod tim nazivom održavan svake godine u lipnju do 1981. godine, a obnovljen je 1990. godine pod novim imenom, „Zlatne žice Slavonije“, sada Aurea Fest.

Izložba ostaje otvorena do 5. listopada 2019. godine. U vremenu trajanja Aurea Festa, od četvrtka 29. kolovoza do nedjelje, 1. rujna, muzej će biti otvoren i u večernjim satima, od 19 do 22 sata kada će ulaz biti besplatan za sve posjetitelje.

Prvi Muzički festival Slavonije, Požega 1969. godine