U Gradskom muzeju Požega 11. ožujka otvorena je izložba „Korak ispred vremena – Atelier Wollner (1899.- 1934.) autorice Ivane Domanović. 

Sve nazočne ne početku svečanosti otvorenja uoči Dana grada pozdravila je ravnateljica Mirela Pavličić Hein, istaknuvši da Muzej ove godine slavi 95 godina svoga postojanja. Kroz sve te godine, dodala je, uložen je značajan trud  i rad istaknutih kulturnih pojedinaca i entuzijasta od osnivača Muzeja Julija Kempfa do današnjih djelatnika. -Mi smo muzej lokalnog karaktera i naša osnovna misija je zaštita kulturne baštine ovog grada i kraja te prezentacija te baštine vama, građanima Požege i šire okolice. Zato smo se i odlučili na jednu ovakvu izložbu – istaknula je ravnateljica Pavličić Hein.

Ivana Domanović, kustosica u Povijesnom odjelu Muzeja i autorica izložbe je kazala da je fotografija muzejski predmet bogat informacijama jer sadrži niz podataka o osobama ili događajima prikazanim na fotografijama, ali i o samom fotografu. 

Na izložbi je predstavljeno oko 140 fotografija i razglednica koje su nastale u prvom požeškom fotografskom Atelieru Wollner.

-Osoba koja stoji iza imena Atelier Wollner je fotografkinja Cecilija Wollner koja je u to vrijeme imala samo 21 godinu. Ona je na početku djelovala samostalno, a kasnije zajedno sa suprugom Julijem Davidsonom koji je također bio fotograf. Žive u Požegi do 1913. godine kada odlaze u Split, a Atelier Wollner djeluje pod novim vlasnicima, ali istim imenom sve do 1934. godine – objasnila je kustosica Domanović.

Zahvalila je kolegici Lidiji Ivančević Španiček iz Odjela povijesti umjetnosti koja je otkrila da je Cecilija Wollner, koja je fotografsko umijeće stjecala u školi u Beču, prva žena u Hrvatskoj koja je izrađivala fotografije po kojima su nastajale razglednice te kolegici Dubravki Matoković iz Etnološkog odjela koja je izložila dijelove narodne nošnje i fotografije s početka 20.st. naglašavajući važnost fotografija u identifikaciji i proučavanju narodnih nošnji. Također je zahvalila Borisu Maringeru iz Konzervatorskog odjela u Požegi koji je istražio djelovanje Ateliera Wollner i prikazao povijest obitelji Wollner i Davidson u jednom tekstu našeg kataloga te Gradskoj knjižnici i čitaonici na ustupljenim fotografijama književnice Zlate Kolarić Kišur koje su nastale u Atelieru Wollner. Zahvalu je uputila i Dušanu Mirkoviću i Alenu Žagaru na posudbi fotoaparata koji su uz fotoaparate iz Tehničke zbirke Muzeja također izloženi na izložbi, Tomislavu Čeniću na grafičkom oblikovanju  kataloga te muzejskom tehničaru Borisu Knezu i ostalima na pomoći pri postavljanju izložbe.

Izložbu je otvorio zamjenik požeškog gradonačelnika Ferdinad Troha. Kazao je da ova izložba svjedoči o jednom identitetu koji Požega ima kao srednjoeuropski grad. -Ove fotografije bude u nama nostalgiju za nekim prošlim vremenima, ali i respekt jer nas ne samo prisjećaju, već i upozoravaju što nam je činiti kako bi ovaj grad imao bolju budućnost – istaknuo je dogradonačelnik Troha te se zahvalio svim djelatnicima Muzeja na uloženom trudu u realizaciji ove izložbe u dane kada Grad slavi svoj dan.

Svečanost otvorenja izložbe na kojoj se mogu vidjeti fotografije i razglednice koje prikazuju politički  i društveni život, razna požeška kulturna i sportska društva, ženski svijet i modu, narodne nošnje i slično na početku 20. stoljeća vodila je Dijana Klarić, a u glazbenom dijelu nastupili su učenici Glazbene škole, Marija Orešković na gitari i Filip Cindrić na harmonici.

Uz fotografije prve požeške fotografkinje mogla su se kušati i vina našeg stalnog sponzora Vinarije Kaptol koja nastaju pod vodstvom također jedne žene, enologinje Anite Matijević.

Izložba se može pogledati do 1.lipnja.

Kroz povijest izrade motiva na tekstilu ogledaju se tkalačke vještine i likovna kreativnost seoskih žena. Uz veliki broj geometrijskih i biljnih motiva u manjoj mjeri pojavljuju se i životinjski. Njihov oblik je podređen strukturi tehnike tkanja ili veza, kao i vještini tkalje ili vezilje. Na dijelovima svečane odjeće, vunenih prekrivača i ručnika prisutni su pijetlovi, patke, golubovi, paunovi, jeleni, konji, psi… kao samostalni likovi,  simetrično postavljeni u zrcalnom odrazu ili raspoređeni u horizontalnom nizu. Iako pretpostavljamo njihova magijsko-simbolična značenja od prapovijesti, treba uzeti u obzir i utjecaj uzoraka ručnih radova i građanske kulture u određivanju njihovog porijekla.

Noć muzeja u Gradskom muzeju Požega počela je likovnom radionicom  za djecu pod nazivom „Osjeti, vidi i doživi umjetnost“ koju je vodila Sanja Mišić, učiteljica likovne kulture u kutjevačkoj i jakšičkoj osnovnoj školi.  Slijedio je program pod nazivom „Muzej u Muzeju“ u sklopu kojeg su posjetitelji požeškog Muzeja mogli uživo pratiti što se događa u pakračkom Muzeju, a oni u pakračkom što se događa u požeškom. U dva sata programa Požežani su odslušali koncert Osnovne glazbene škole Pakrac na kojem su nastupili Staša Kukić na flauti, Leon Kaurin na harmonici, Matija Kunce na gitari, Karlo Zanetti na tamburici, Dorotea Hihlik i Alexander Gustovarac na klaviru te se uz stručno vodstvo Maria Baraća upoznali se s pakračkom izložbom „Priče iz školskih klupa“. Požežani i Pakračna iz požeškog muzeja mogli su poslušati koncert Glazbene škole Požega na kojem su nastupili Anamarija Ralašić i Patrick Tomljanović na klaviru, Eva Svjetličić na gitari, Fran Matić na rogu, sopranistica Ilijana Marić i tenor Luka Žiberna te uz stručno vodstvo Ljiljane Marić pogledati izložbu „O životinjama i ljudima“. Na početku ovog programa posjetiteljima se obratila ravnateljica požeškog Muzeja Mirela Pavličić Hein, te pakračkog Jelena Hihlik. Svima su zaželjele dobrodošlicu i ugodan boravak u muzejskim prostorima i na muzejskim programima te istaknule kako su oba muzeja u slavljeničkim godinama, požeški u 95. obljetnici a pakrački u desetoj. Ovom dijelu programu priključili su se i čelni ljudi Požege i Pakraca, Darko Puljašić i Anamarija Blažević.

Nakon zajedničkog programa u požeškom Muzeju je Maja Žebčević Matić predstavila je projekt eMuzej, čijeg je ona autorica, a koji je zamišljen  tako da se kroz interaktivnu priču o Gradskom muzeju i ostale edukativne sadržaje upozna poviješću ovog kraja i samog Muzeja. Program Noći muzeja završio je zanimljivim kvizom znanja u suradnji s udrugom „Kvizoljupci Zlatne doline“ kroz koji su natjecatelji pokazivali znanje o muzejima općenito, o požeškom muzeju te o prošlosti Požeštine. Najviše znanja pokazala je ekipa u sastavu Vera Ćuže Abramović, Mislav Bođnjak i Vjekoslav Kramberger. Tijekom trajanja Noći muzeja posjetitelji su mogli vidjeti kako nastaje 3D print poznate rudinske glave, najpoznatijeg suvenira Gradskog muzeja Požega.

Zahvaljujemo svim posjetiteljima Noći muzeja, svima koji su sudjelovali u programu i svima koji su omogućili da da se ona održi, a posebno Gradskom kazalištu Požega, Glazbenoj školi Požega, Muzeju Grada Pakraca, udruzi „Kvizoljupci Zlatne doline“, Pizza Bolte, Vinariji Kaptol, mljekari Biz, vlč. Marijanu Paveliću, Filipu i Mariju Križancu, Sanji Mišić, Barbari Ozanjak i Andreji Vojnić.

Noć muzeja 2019.

MUZEJI – Inovacije i digitalna budućnost

18.00 sati - O životinjama i ljudima – izložba

Razgledavanje izložbe O životinjama i ljudima, gostujuće izložbe Etnografskog muzeja u Zagrebu, a govori o odnosu čovjeka prema životinjama kroz povijest sa socijalnog, gospodarskog i znanstvenog stajališta.

18.00 sati - 3D ispis 

Demonstracija 3D ispisa.

18.00 sati - Osjeti, vidi i doživi umjetnost, igraonica za djecu

Radionica kolaža za djecu Osjeti, vidi i doživi umjetnost u sklopu izložbe O životinjama i ljudima. Voditeljice Sanja Mišić i Monika Kostić, učiteljice likovne kulture.

19.30 sati - Muzej u Muzeju,  poseban program

Uključivanje UŽIVO u program Muzeja grada Pakraca uz glazbeni koncert Osnovne glazbene škole u Pakrac i Glazbene škole Požega te stručna vodstva na izložbi Priče iz školskih klupa (Muzej grada Pakraca) i izložbe O životinjama i ljudima (Gradski muzej Požega).

22.00 sata – eMuzej,  projekcija 

Prezentacija aplikacije eMuzej koja je zamišljena tako da se korisnik kroz interaktivnu priču o Gradskom muzeju Požegu i kroz edukativan sadržaj upozna s dugogodišnjem djelovanjem Gradskog muzeja i da se kod njega pobudi interes za kulturnu baštinu te da postane redovni posjetitelj muzeja.

22.30 - Kviz znanja, poseban program

Kviz znanja osmišljen je u suradnji s udrugom Kvizoljupci Zlatne doline.

U sklopu Noći muzeja koju ćete imati prilike proživjeti 1. veljače 2019. u Gradskom muzeju Požega, odigrat ćemo zabavni ekipni kviz (pub kviz). Predviđeno početak kviza je u 22.30, a sveukupno trajanje između 1-1,5 sat. Kazimir i Hrvoje iz udruge Kvizoljupci Zlatne doline pripremit će nam 30 pitanja, a na vama je da skupite ekipu od 3 člana, smislite ime ekipe i prijavite se putem komentara ovog statusa (ime ekipe+imena i prezimena svih članova). Prijave se primaju do 31.1. (dan uoči kviza) do 12 sati. Prostor u kojem ćemo igrati dozvoljava maksimalno 10 tročlanih ekipa. Dakle, nemojte previše čekati s prijavom, a pojedinog prijavljenog člana moguće je zamijeniti sve do zaključenja prijava. Kviz jest natjecateljskog karaktera (predviđene su nagradice za sve sudionike te nagrade za prvoplasiranu ekipu), ali svima nam je cilj prije svega dobro se zabaviti i možda ponešto naučiti. Usput, kviz je tematski – muzejski. Dakle, moguća su pitanja o samom požeškom muzeju, lokalnim povijesnim artefaktima i arheološkim nalazištima, poznatim svjetskim muzejima, slavnim arheolozima i muzealcima, znamenitim svjetskim muzejskim otkrićima, nalazištima i izlošcima, možda ponekom neobičnom muzeju… Ne bojte se težine pitanja, bit će od vrlo lakih pa do onih malo težih, onako kako bi trebalo biti u svakom pub kvizu. Očekujemo vas s nestrpljenjem i radujemo se zajedničkom druženju.

Gradski muzej Požega povodom obilježavanja dana svog osnivanja, 6. prosinca 1924. godine, pripremio je niz događanja tijekom idućeg tjedna, od 3. do 8. prosinca. Ove godine Gradski muzej Požega puni 94. godine i ulazi u 95. obljetnicu. Povodom te okrugle godine pripremili smo i novi vizualni identitet kako bi dodatno naglasili važnost Našeg muzeja, ali i osvijestili građane Požege o dugogodišnjem djelovanju Muzeja.

U Gradskom muzeju Požega 15. studenog otvorena je izložba Drava Art Biennale Muzeja grada Koprivnice. Ovogodišnje izdanje nastalo je u suradnji s Muzejom likovnih umjetnosti iz Osijeka, a izložba je i ove godine putem Javnog poziva okupila autore koji komuniciraju, provociraju, kritiziraju i promišljaju vodu i njezine uloge. Autore je odabrao četveročlani stručni žiri, u sastavu: Ana Kovačić, Helena Kušenić, Valentina Radoš i Maša Zamljačanec, a vizualni identitet ovogodišnjeg izdanja potpisuje dizajnerski dvojac Andrija Večenaj i Mihovil Vargović.

Na početku je sve nazočne pozdravila Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Muzeja, a o samoj izložbi i njezinom nastanku govorila je  gošća iz koprivničkog Muzeja, jedna od autorica postava Helena Kušenić. Ona je istaknula kako autori na ovoj izložbi propitiju temu vode kao javnog dobra i osnovnog ljudskog prava te najavila da će autori na idućom biennalu razmatrati vodu kroz temu industrijske baštine. Kada je 2003. godine pokrenut Drava Art Biennale cilj mu je bio nuđenje vizije mogućih promjena koje kroz povezivanje umjetnosti, ekologije i urbanizma pridonose stvaranju prostora za odgovornije i bolje društvo.

Radove na izložbi predstavlja šesnaest autora: Gildo Bavčević, Barbara Bjeliš, Marijan Crtalić, Vana Gaćina, Ivan Gundić, Tomislav Hršak, Bojan Koštić, Enes Kurtović, Neva Lukić, Sara Rajaei, Mia Maraković, Kristina Marić, Vladimir Novak, Kristina Pongrac, Tamara Sekulić i Bojan Stojčić.

Izložbu je otvorio požeški gradonačelnik Darko Puljašić istaknuvši  da vodu često uzimamo zdravo za gotovo i zato je dobro da se i kroz umjetnost osvijestimo o vrijednosti i značaju vode.

U glazbenom dijelu programa nastupio je komorni tamburaški sastav Glazbene škole pod vodstvom prof. Valentina Petranovića.

Nazočne je kroz izložbu uz stručno vodstvo provela Helena Kušenić i Maja Zamljačanec.

Znanstveni skup „Arheologija Požeške kotline i zapadne Slavonije“ organiziraju Hrvatsko arheološko društvo, Gradski muzej Požega i Centar za prapovijesna istraživanja.

Tema skupa vezana je uz prostor koji je nastanjen još od kamenog doba, a tragovi prošlih vremena svjedoče o kontinuitetu naseljavanja. Neka od arheoloških nalazišta ovog prostora poznata su i u širim okvirima i čine nezaobilazan korpus nacionalne kulturne baštine.

Skupu prisustvuje 47 znanstvenika, članica i članova Hrvatskog arheološkog društva, koji će iznijeti ukupno 24 znanstvena priloga, predstaviti 5 projekata i prezentirati 3 postera.

Operacije mrene, vađenja bubrežnih kamenaca, otvaranje lubanje, samo su neke od operacija koje su se izvodile u antici, odnosno u Staroj Grčkoj i na području Rimskog Carstva. Kako i na koji način su to radili, kako su liječili glavobolju, depresiju i druge bolesti odgovor nudi najnovija izložba u Gradskom muzeju Požega pod nazivom „Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu“ autora Slađane Latinović, Sunčice Nagradić Habus i Danijela Lončara iz Arheološkog muzeja u Zagrebu koja je otvorena 21. rujna.

Na početku otvorenja izložbe sve nazočne je pozdravila Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Gradskog muzeja Požega, a zatim je izložbu predstavila Slađana Latinović. Istaknula je da su na izložbi predstavljeni rimski medicinski i farmaceutski instrumenti iz zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu koja je kao takva najveća u Europi.

-Svi predmeti iz te zbirke su iz Siska, a njihov veliki broj nam govori da je tamo bila radionica koja ih je izrađivala te distribuirala širom Rimskog Carstva. Ta spoznaja smjestila nas je na europsku arheološku kartu – objasnila je Slađana Latinović koja je zatim predstavila koncepciju izložba na kojoj je puno interaktivnih sadržaja što će posebno obradovati djecu, ali i sve one koji u sebi ponekad osjete dječji poriv za igrom.

Na gostovanju ove izuzetno zanimljive i atraktivne izložbe gostima iz Zagreba posebno se zahvalio dogradonačelnik Ferdinand Troha istaknuvši kako se nada da će ona privući ne samo Požežane nego i druge da je pogledaju.

Izložbu koja će biti otvorena do 6. studenog otvorio je dr. Antun Zimerman, poznati požeški liječnik u mirovini i vrlo aktivni član svoje zajednice u mnogim kulturnim i sportskim društvima. On je značenja riječi anamneza objasnio na jednom svom primjeru iz liječničke prakse.

Program otvaranja izložbe uzveličao je zbor medicinskih sestara požeške bolnice „Immaculata“ pod vodstvom Josipa Prajza.