Gradski muzej osnovan je 6. prosinca 1924. godine zaslugom Julija Kempfa, istaknutog Požežanina, povjesničara, autora prve monografije o Požegi i Požeškoj županiji, prosvjetnog djelatnika, sudionika u javnom životu grada i gradonačelnika.
Po svom tipu, Gradski muzej je zavičajni i kompleksni. Pet odjela (Arheološki, Povijesni, Povijesno-umjetnički s galerijom, Etnološki i Prirodoslovni) skrbe za oko 30- tak tisuća predmeta. U muzeju djeluju još Pedagoški, Dokumentacijski odjel, Muzejska knjižnica te Odjel za opće i tehničke poslove.
Kroz svoju povijest Muzej je promijenio nekoliko lokacija u užem dijelu grada, uključujući i prvi stalni postav u Županijskoj palači. Zalaganjem profesora Antuna Bauera Grad je kupio 1953. g. za muzej reprezentativnu baroknu trgovačku građansku kuću Krauss s početka 18. st. koja je i zaštitni znak Muzeja. Kako se povećava djelatnost i količina građe, Muzej se vremenom proširio na građansku kuću Spitzer s početka 20. stoljeća na Trgu Svetog Trojstva, te građansku kuću s početka 20. stoljeća u ulici Matice Hrvatske.
Pogled na županijsku palaču s početka 20. stoljeća
|
Prvi postav muzeja u Velikoj vijećnici Županijske palače (19. 10. 1930.)
|
Kroz posljednjih petnaestak godina Muzej je promijenio čak sedam privremenih verzija stalnog postava, pokušavajući u trošnom prostoru pronaći najadekvatnije mjesto za prezentaciju povijesne i kulturne vrijednosti Požege i Požeštine.
Pogled na zgrade muzeja sa Trga Svetog Trojstva
|
Ulaz u zgradu Uprave muzeja (Ulica Matice hrvatske)
|
Kao kulturna konstanta Grada Požege i Požeštine, poslije više od osamdeset godina Gradski muzej u Požegi na pragu je realizacije velikog, sveobuhvatnog stalnog postava na oko 1 690 m2, koji kompleks od tri reprezentativne zgrade u srcu grada kružnim tokom povezuje kroz četiri etaže zanimljivom muzeološkom koncepcijom.
Jedan od privremenih postava muzeja
|
Dio koncepcije budućeg stalnog postava
|