U izložbenoj dvorani našeg Muzeja 14. rujna otvorena je izložba „Bertuchovo slikovno carstvo – otkrij tajne dječje enciklopedije“ Hrvatskog školskog muzeja, autorice Kristine Gverić, kustosice i muzejske pedagoginje.

U programu sudjelovali su glumci Gradskog kazališta Požega koji su publici ispričali priču „Trnoružica“. Maja Žebčević Matić, ravnateljica Muzeja zatim je pozdravila sve nazočne istaknuvši da otvorenje nove muzejske sezone započinje osim prelijepom izložbom i suradnjom s ostale dvije gradske kulturne institucije – Gradskim kazalištem i Gradskom knjižnicom i čitaonicom.

Samu izložbu predstavila je Ljiljana Marić, muzejska pedogoginja i kustosica istaknuvši da je njemački učitelj i biznismen Friedrich Justin Bertuch krajem 18. i početkom 19. stoljeća u Weimaru stvorio prvu dječju enciklopediju na svijetu zbog čega su ga prozvali i ocem slikovnice.

Kao učitelj smatrao je da je slikovnica za dijete jednako važna kao kolijevka, lutka ili drveni konjić – kazala je kustosica Marić.

Ivana Dumbović Žužić, muzejska pedagoginja iz Hrvatskog školskog muzeja pozdravila je sve nazočne ispred svoje ustanove. Istaknula je kako Hrvatski i školski muzej i požeški muzej ovom izložbom nastavljaju uspješnu i plodnu suradnju. Izložbu koja će biti jednako atraktivna djeci kao i odraslima nudi carstvo uvećanih ilustracija iz Bertuchove enciklopedije s vrlo zanimljivim kratkim popratnim tekstovima koji će, kao što je i htio tvorac ove enciklopedije, potaknuti maštu, poučiti i zabaviti posjetitelj. Djeca će moći uživati i u nizu interaktivnih sadržaja kao što kuhanje juhe od gljiva učeći na taj način koje su otrovne a koje nisu, upoznati se s različitim začinima, gledati kroz povećalo glavu muhe ili teleći jezik, vidjeti kako bi im izgledala ruka ili lice da je istetovirana maorskom tetovažom iz čijeg jezika smo i dobili ime ovog načina ukrašavanja ljudskog tijela i još mnogo toga drugoga.

Izložbu je otvorila Nina Pavić, učenica 7. razreda OŠ A. Kanižlića, koja je u prošloj godini proglašena najčitateljicom Gradske knjižnice i čitaonice u svojoj kategoriji.

Izložba se može pogledati svakog radnog dana od ponedjeljka do subote od 10 do 12 sati, a prvih tjedan dana i od 17 do 19 sati.

„Bertuchovo slikovno carstvo – Otkrij tajne dječje enciklopedije“, naziv je izložbe Hrvatskog školskog muzeja, autorice Kristine Gverić, kustosice i muzejske pedagoginje. Izložba je priređena u čast 115. rođendana Hrvatskog školskog muzeja koji čuva 7 od ukupno 12 svezaka Slikovnice za djecu (Bilderbuch für Kinder) autora i nakladnika Friedricha Justina Bertucha, koju neki smatraju prvom slikovnom enciklopedijom za djecu.

Bertuchova slikovna enciklopedija nastala je od 1790. do 1830. godine u Weimaru, tadašnjem kulturnom središtu Njemačke, ali i Europe. U okruženju u kojem djeluju i stvaraju Goethe, Schiller i Herder, njemački književni klasici, Bertuch pokrovitelj umjetnosti i „biznismen“, stvara sve preduvjete koji su omogućili i utjecali na izdavanje prve dječje enciklopedije.

Bertuch, inače po zanimanju učitelj, prozvan ocem slikovnice, jedan je od osnivača umjetničke škole čiji su profesori i učenici stvarali ilustracije za buduću Slikovnicu. On je izdavač književno-kritičkih novina, te novina i časopisa posvećenih modi, u kojima su ilustracije imale značajnu ulogu i u kojima su se svakoga mjeseca objavljivali i sadržaji iz Slikovnice. Osnivač je i tvornice za proizvodnju umjetnog cvijeća, u kojoj je zapošljavao samo djevojke iz srednje klase da bi im pomogao u održavanju njihove egzistencije. Jedna od radnica je bila i Christiana Vulpius, poslije Goetheova supruga. Sve svoje djelatnosti objedinio je pod nazivom Repozitorij regionalne industrije u kojem je zapošljavao 10% ukupnog stanovništva Weimara. Njegova obitelj postala je jedna od najbogatijih u Njemačkoj.

Uz poslovno, Bertuch je stvorio i pravo slikovno carstvo, enciklopediju za djecu u 12 svezaka, na 1185 stranica i sa 6000 ilustracija, izdanu u oko 3000 primjeraka. Izdanja su izlazila i u drugim važnim europskim središtima, primjerice u Pragu i Beču. Hrvatski školski muzej posjeduje bečko izdanje nastalo u izdavačkoj kući A. Pichlers Witwe & Sohn u prvom desetljeću 19. stoljeća prema kojem je nastala ova izložba. Bertuch, kao i Jan Amos Komenský, jedan od utemeljitelja pedagogijske znanosti, u svojem djelu Orbis Sensualium Pictus, čitatelju uvijek na lijevoj strani nudi slikovni prikaz, a na desnoj činjenice o prikazanom. Zornost je autorov osnovni pedagoški princip. On ističe da ilustracije moraju biti lijepe i uredne te da ne smiju biti komplicirane i na taj način zbunjivati dječju maštu. Tekstovi moraju biti sažeti, jasno koncipirani i prilagođeni djeci. Svijet predstavljen slikovnicom djetetu je čudan, nepoznat i dalek, taj svijet dijete ne može vidjeti u svom bližem okruženju. Slikovnica je ta koja ga vodi, koja djetetu svijet otkriva, u kojem ono onda funkcionira kao aktivni sudionik, te se tako postiže osnovna svrha, a to je učenje.

Bertuch nije zazirao čak ni od izrezivanja ilustracija iz slikovnice. Smatrao je da se dijete može, smije i mora igrati, izrezivati ilustracije, premještati ih i koristiti se njima. To je svojevrstan proces učenja. Knjiga ili slikovnica, djetetu je jednako važna kao kolijevka, lutka ili drveni konjić, napisao je Friedrich Justin Bertuch u predgovoru Slikovnice.

Za svoju slikovnu enciklopediju Bertuch se koristio tekstovima poznatog njemačkog pedagoga Carla Philippa Funkea. Koncept enciklopedije napravio je sam Bertuch, slijed ilustracija, kroz sve sveske, nepovezan je i nije sustavno razrađen. Moguće je da je Bertuch to učinio sasvim namjerno, da bi na taj način, prelazeći s jedne teme na drugu, održavao znatiželju i interes čitatelja, odnosno djeteta.

Ova izložba kroz uvećane ilustracije iz Bertuchove slikovne enciklopedije popraćene vrlo zanimljivim kratkim tekstovima uvodi posjetitelje, male i velike, u svijet zanimljivosti, mašte, znanja i zabave. Posebno atraktivni su interaktivni sadržaji koji djeci kroz zabavu nude znanja za svakodnevni život.

U želji da povijesti i običaje svoga grada i kraja približi posjetiteljima na najbolji mogući način, posljednja četiri dana Aurea festa Požega 2017, uz pomoć Grada Požege i Aurea Festa, Gradski muzej Požega se uključio s dva zanimljiva projekta koja već neko vrijeme sistematski razvija.

Ispred samog muzeja na glavnom gradskom trgu, zahvaljujući vrhunskom pečenjaru Ivanu Cerovcu,te donatorima Domagoju Stojakoviću i Marku Bjelobrku (MB instalacije), posljednje četiri večeri posjetitelji Aurea festa su mogli po promotivnoj cijeni kušati, ali i čuti priču o vrhunskoj deliciji, vinogradarskom ćevapu, zaštićenom nematerijalnom kulturnom dobru RH uz običaj Grgureva. Na zanimljiv način putem cooking showa ispričani su i običaji, te povijesni konteksti, zanimljivosti i činjenice vezane za zaboravljena jela Muzeja u loncu: marmeladu od mrkve iz Domaćinske škole časnih sestara Milosrdnica, šmarn, cicvaru, poparu, trgance sa sirom, majsko vino, rezance na brdo, župu s utrtom taranom i gojtane.

Posjetitelje Aurea festa malo dalje, na drugoj strani Trga Svetog Trojstva, posljednja četiri dana od ranoga jutra do kasno u noć čekala su još jedna širom otvorena vrata povijesti – muzejske brijačnice. Zahvaljujući predanim prijateljima muzeja, majstorima brijačima Matiji Leningeru iz Slavonskog Broda, Mati Ragužu iz Požege i Ivici Matoševiću iz Pleternice, najstarija brijačnica in situ ovih prostora s originalnim namještajem i opremom iz 1910 godine podsjetila je na sve prisutniju potrebu muškaraca za njegovanjem lica, posebnog uređivanja brada, brkova, kao i majstorskog šišanja. Posljednji dan rada muzejske bijačnice, 2.9. na sam Svjetski dan brada, održan je izbor za Najbradu na kojemu su pobijedili Zvonimir Gelenđer iz Zagreba, Mario Paulić i Daniel Banovac iz Požege. Simbolika poklona pobjednicima – suvenira Rudinskih glava s bradama i porcije vinogradarskog ćevapa, zaključili su činjenicu kako povijest, tradicija i baština sve povezuju u jednu zanimljivu nikad do kraja ispričanu muzejsku priču s tisuću početaka i bezbroj završetaka.

Muzejsko ljeto u požeškoj šetnji zahvaljujući sudionicima, posjetiteljima, novinarima i organizatoru ponovo je ponudilo program za različite skupine posjetilaca. Riječ je o 7 zasebno koncipiranih programa izložbi: 1. Slikarstvo obitelji Bauer – Šnobl, 2. Izložbenim programom Društva hrvatsko – ruskog prijateljstva Požeško – slavonske županije, 3. Izložbom "Udruge puls 90", 4. Izložbenim programom "Zavičajnog društva Rama" iz Pleternice, 5. Programom izložbi i pjesničkih večeri Udruge zavičajnih pisaca i slikara " Matko Peić", 6. Izložbe slika polaznika slikarskog tečaja Anite Grbavac Jakobović, 7. Izložba umjetničkih djela akademskog slikara Roberta Radmana. Program Muzejskog ljeta u razdoblju od 21. lipnja do 24. kolovoza posjetilo je više od 2000 posjetilaca. Oni su se mogli upoznati s likovnim, glazbenim i pjesničkim sadržajima. Odmjeravanje likovnih i drugih izraza na području kulture dalo je poticaj i drugim zainteresiranim skupinama i pojedincima, prije svega akademskim slikarima koji do sada nisu izlagali u Gradskom muzeju Požega pa ih možemo očekivati i u narednoj Požeškoj šetnji muzejskim ljetom.

Zahvaljujući organizatoru Gradskom muzeju Požega i potpori Grada Požege sudionici su već četvrtu godinu imali prigodu prezentirati svoj rad u likovnom, pjesničkom, glazbenom, folklornom ili nekom drugom obliku kulture što sigurno doprinosi kvaliteti života u našemu gradu.

Sa zahvalom svima koji su fotografije snimili prisjetit ćemo se „Požeške šetnje muzejskim ljetom“ i kroz fotografije.

Jelena Sakoman iz Požege, 20 godina se intenzivno bavi slikanjem. Osim slikanja, ističe kako je njena strast vrtlarenje, što joj je očigledno velika inspiracija za slikanje. Motivi su pejzažni, požeški motivi, a omiljeni su joj cvjetni. Koristi se tehnikama akvarel i akrila. Više od 10 godina je gošća u Malom salonu Gradskog muzeja. Njena slikarska djela mogu se pogledati svaki dan do 1. srpnja od 10 do 12 sati, zatim od 17 do 19 sati.

Knjiga sa 156 stranica mekih korica. Povodom 250 godina slobodnog kraljevskog grada Požege 1765. - 2015.

Gradski muzej Požega jedinstvenim događajem "Muzejska petica za nastavnike" 8. lipnja zahvalio se svim vrijednim učiteljima, nastavnicima i profesorima škola koje su dovodile svoje učenike na izložbe, radionice i druga muzejska događanja, a o čemu je govorila ravnateljica Maja Žebčević Matić te kustosica i muzejska pedagoginja Ljiljana Marić. Tijekom ove godine kroz pet gostujućih izložbi prošlo je 2.297 učenika, za koje je organizirano 105 vodstava i 71 radionica. Prema broju dolazaka Muzej je diplomama i knjigom "Pozdrav iz Požege" nagradio nastavnike u tri kategorije. U kategoriji osnovnih škola niži razredi srebrnu diplomu dobila je Dragica Ronko, a zlatne Blanka Berger i Anita Ujević, svi iz OŠ Julija Kempfa. U kategoriji viših razreda brončanu diplomu dobila je Ankica Matijević (OŠ J. Kepmfa), srebrnu Mirna Puđa (Katolička osnovna škola) i zlatnu Blanka Đimoti Zima (OŠ D. Cesarića). U kategoriji srednjih škola srebrnu diplomu dobila je Marina Farkaš (Gimnazija), a zlatne Sanja Musil (Gimnazija) i Jelena Grabusin (Obrtnička škola). Zlatnu diplomu dobila je i OŠ Vladimria Nazora iz Trenkova, čiji su svi učenici viših razreda dvaput posjetili izložbe. Diplome im je uručio novi požeški gradonačelnik Darko Puljašić. Uz čestitke nagrađenima pohvalio je trud i napore djelatnika Muzeja.

U programu su ovog puta nastupili nastavnici pokazavši neka svoja manje poznata umijeća. Vjeroučitelj Ivica Rajkovača iz OŠ J. Kempfa otpjevao je "Ne dirajte mi ravnicu" uz pratnju Marka Komušanca na gitari. Marijana Ćorluka, profesorica iz Katoličke gimnazije imitirala je ravnateljicu Muzeja, a učiteljice iz OŠ D. Cesarić Snježana Potočnjak i Vesna Markanović te njihova kolegica prof. Danijela Petrinić Milosavljević, inače članice KUD-a Požeška dolina otpjevale su nekoliko pjesama uz glazbenu pratnju Ivana Galovića na bisernici i vjeroučiteljice iste škole Zrinke Valdin na violini. Druženje je nastavljeno uz vina požeškog Veleučilišta i specijalitete Muzeja u loncu.

"Požeška šetnja muzejskim ljetom" muzejski je program tijekom ljeta u organizaciji Gradskog muzeja Požege u kojem će se predstaviti 7 različitih izložbenih cjelina.

Osnovni cilj ovog programa je promicanje likovnosti, koji se iz godine u godinu obogatio i drugim aktivnostima na području kulture, pjesništvom, glazbom, ove godine gastronomijom, te edukativnim radionicama na temu suvenira i tradicije.

Ovaj program ima sve veći broj posjetilaca koji daje poticaj i većem broju zainteresiranih sudionika. Pojedinci, samostalno ili uključeni u pojedine udruge, posredstvom muzeja svojim sudjelovanjem u ovom programu obogaćuju tijekom cijeloga ljeta život grada.

Ove godine kroz pojedine sadržaje možemo:

- vidjeti da je sklonost likovnosti u obitelji nasljedna;

- saznati kako kultura govori sve jezike, jer ju povezuje jezik sadržan u ljepoti umjetnosti;

- upoznati likovnost u Požegi danas;

- znati kako se kultura jedne zajednice ne gasi ni kad su joj izbrisani materijalni tragovi života, jer živi u ljudima:

- uvidjeti da sliku i pjesmu dijeli tanka linija ljudske sklonosti koja ne poznaje godine,

- saznati kako se dominacijom umjetnosti, a posredstvom likova stripa i filma oslobađamo od dominantne tehno stvarnosti, upravo onako kako nas je zarobila..

Program " Požeške šetnje muzejskim ljetom 2017." moći će se posjetiti u Velikoj izložbenoj dvorani Gradskog muzeja Požege od 21. lipnja do 23. kolovoza 2017. godine prema rasporedu izložbi:

1. OBITELJ BAUER – ŠNOBL, 21.lipnja – 30.srpnja

2. HRVATSKO – RUSKO DRUŠTVO, 3. srpnja. - 9.srpnja

3. UDRUGA "PULS 90", 11.srpnja – 17. srpnja

4. KUD "ZAVIČAJNO DRUŠTVO RAMA – PLETERNICA", 19. - 25. srpnja

5. UDRUGA "MATKO PEIĆ", 27.srpnja – 2. kolovoza

6. POLAZNICI SLIKARSKOG TEČAJA A.G. JAKOBOVIĆA, 4. - 11. kolovoza

7. IZLOŽBA SLIKA mr. edukacije lik.kulture ROBERTA RADMANA, 16. - 23.kolovoza

Prva cjelina u programu "Požeške šetnje muzejskim ljetom 2017." je izložba slika obitelji Bauer – Šnobl koja će biti otvorena 21. lipnja u 20 sati (srijeda).

Program - "Dan muzeja 2017."

Izložbom „Tajne mikrosvijeta Zlatne doline“, autorice izložbe Dr.sc.Valentina Hajek-Tadesse, Dr.sc. Ines Galović, Dr.sc.Koraljka Bakrač i Monika Špišić mag.geol., žele približiti djeci i odraslima čudesan svijet mikroorganizama/mikrofosila i otkriti tajne života mikrodimenzije. Ua sve to u susret Sedmoj međunarodnoj radionici „Neogen centralne i jugoistočne Europe“ . Autorice su djelatnice Hrvatskog geološkog instituta i specijalistice su za mikrofosile (foraminifere, ostrakode, vapnenačke alge, vapnenački i kremični fitoplankton, organski fitoplankton, spore i pelud).

Mikrofosili su ostaci mikroorganizama ili mikroskopski fragmenti makroorganizama manjih od 2 mm. Zbog njihove veličine nalazimo ih u geološkoj prošlosti često i dobro očuvane. Mikrofosili biljnog i životinjskog porijekla ispričat će nam priču o Zlatnoj dolini za vrijeme miocena, geološke epohe koja je započela prije 23.03 milijuna godina.

Sjajna izložba uz puzzle, memory igre, TV prezentacije, mikroskop, ....za svakoga ponešto.

Prilika da dođete vidjeti nešto što do sada sigurno niste mogli vidjeti!

Četvrtak, 18.5. od 10 sati!