"Ljupki čuvari uspomena", naziv je izložbe portretne minijature iz Zbirke slika i okvira Muzeja Slavonije, autorice Andreje Šimičić koja je 22. veljače otvorena u Gradskom muzeju Požega. Na izložbi se mogu vidjeti 26 minijature osječkog te tri požeškog Muzeja. O izložbi je govorila Maja Žebčević Matić, ravnateljica požeškog Muzeja, Denis Detling, ravnatelj Muzeja Slavonije i Andreja Šimičić, autorica izložbe koja će biti otvorena do 26. veljače. Ona je podsjetila kako izložene minijature pokazuju različite važne događaje koji su bili povod slikanja minijatura kao što su rođenja, smrti, zaruke, vjenčanja i slično. Naručitelji portretnih minijatura bili su i slavonsko plemstvo kao i bogatiji i utjecajniji pripadnici građanskih obitelji. Iako se minijature pojavljuju još u 15. stoljeću, u Hrvatskoj je najviše onih iz vremena bidermajera.

Izložbu koja je bila "začinjena" vinima mladog požeškog vinara Dinka Vojaka otvorila je prof. Vera Ćuže Abramović.

Predrag Lašak, umjetnik amater iz Vidovaca, član požeške Udruge „Matko Peić“ po prvi puta se predstavlja javnosti u Malom salonu Gradskog Muzeja. Ovaj 45-godišnjak prije godinu dana počeo je izrađivati slike na drvetu pirografskom tehnikom. Do sada je napravio 80-ak slika, a dio njih može se do kraja mjeseca pogledati, ali i kupiti, na njegovoj izložbi. Kako je Predrag ribolovac ima mnogo slika s ribolovnim motivima, a tu su i motivi iz Domovinskog rata, duhovni, grada Požege, navijački i drugi.

Pirografija je, objašnjava, jedna od najstarijih tehnika slikanja za što je potrebno drvo i toplina. Za pravljanje ovakvih slika koristi se pirograf te uglavnom svjetlo i meko drvo kao što je kanadska topola, bukva, lipa, trešnja...

Ova tehnika traži puno strpljenja, koncentracije i vremena. S druge strane u ovom radu pronalazim mir i radost – poručuje Predrag Lašak.

Zbirka slika i okvira Muzeja Slavonije sadrži 32 portretne minijature. Ovom su izložbom prvi put one izložene i sagledane kao cjelina, koja donosi zanimljive spoznaje o izradi i prikupljanju minijatura na osječkom području.

Vremenski obuhvaćaju razdoblje od 1770. do 1926. godine. Rad su stranih ili putujućih umjetnika, a najranije minijature nisu signirane. Izložene minijature pokazuju raznolikost tehnika izrade.

Naručitelji umjetnina, a također i kolekcionari, bili su slavonsko plemstvo, kao i bogatiji i utjecajniji pripadnici građanskog sloja.

Izložene minijature pokazuju različite važne događaje koji su bili povod slikanja minijatura: obilježavaju rođenje i smrt, zaruke i vjenčanja, slikane su zbog razdvojenosti voljenih osoba, da naglase društveni status portretiranog.

Najbrojnije su minijature na bjelokosti, slikane akvarelom, pastelom ili temperom; akvarelom na papiru. Posebno su zanimljive minijature izrađene u vosku pa bojene te dekorativne minijature rađene u tehnici kolaža ili slikane temperom na staklu (profili i siluete).

Najveći broj izloženih portretnih minijatura sačuvan je iz vremena bidermajera, koji predstavlja uzlet izrade minijatura. Uglavnom su djela cijenjenih austrijskih portretista i minijaturista.

Razvojem fotografije izrada portrete minijature gotovo je potpuno zamrla.

Autorica izložbe je Andreja Šimičić, kustosica Muzeja Slavonije.

U Požegi je 4. siječnja, u 79. godini života umrla Eleonora Geber, ravnateljica „zlatnog doba“ požeškog muzeja i članica Upravnog vijeća Gradskog muzeja Požega u dva mandata. Nasljedivši dugogodišnjeg predanog ravnatelja Muzeja Požeške kotline Josipa Langhamnera 1975. godine, Eleonora je naslijedila niz zatečenih problema, od zastarjelog postava, kroničnog manjka stručnih djelatnika, prostora za čuvaonice, urede i prezentaciju umjetničkih slika, do potrebe za cjelovitom i temeljitom adaptacijom čitave zgrade muzeja.

U Gradskom muzeju Požega 17. prosinca predstavljena je publikacija „Pozdrav iz Požege“ koja je svojevrsna fotomonografija, ali i vodič kroz Zbirku razglednica požeškog Muzeja. Publikaciju koja izišla u nakladi Gradskog muzeja Požega pored autorice Lidije Španiček, muzejske savjetnice predstavila je još Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca te Grgur-Marko Ivanković, voditelj Zbirke razglednica u Muzeju Slavonije. Grafičko oblikovanje napravio je Boris Knez.

Proučavanjem razglednica upoznajemo dijelove grada, saznajemo tko su bili njihovi nakladnici i fotografi, prepoznejmo značenje osobe korz njihovu korespodenciju, upoznajemo Požežane koji su bili dio motiva razglednica i čitamo zanimljive pisane sadržaje pošiljatelja – kazala je autorica Lidija Španiček.

Na ovom zanimljivom izdanju koje je izišlo u povodu 250. obljetnica proglašenja Požege slobodnim kraljevskim gradom zahvalio se gradonačelnik Vedran Neferović. Maja Žebčević Matić zahvalila se Gradu Požegi, Zlatarsko-trgovačkoj radnji „Drago“ i tvrtki Eco energy iz Slavonskog Broda za financijsku potporu tiskanja publikacije "Pozdrav iz Požege“ koja se može nabaviti u Gradskom muzeju po cijeni od 80,00 kuna. Prije predstavljanja ove knjige u Muzeju je predstavljen i zanimljiv program pod nazivom „Zaustavljeno vrijeme“, priča o razglednicama, autora Gorana Đurđevića i Karla Mačeka.

U kalendaru za 2016. godinu predstavljeno je 12 poznatih i manje poznatih Požežana, ali kroz njihove bračne partnere, odnosno ljubavi, ostavljajući svima da zaključe kako se vremena možda mijenjaju, ali međuljudski odnosi uglavnom ostaju.

Gradski muzej Požega nastojao je ohrabriti sve nas zajedno kroz njihove primjere da i najidealnije ljubavi imaju svojih teških i kriznih trenutaka, odnosno da mi danas u svojim ljubavnim jadima nismo sami.

Naravno u želji da afirmiramo i baštinski duh Grada Požege, muzej je parove vezao uz razglednice iz njihova vremena, odnosno mjesta koja se uz njih vežu.

Uz ljubavne jede Dragutina Lermana, Julija Kempfa, Josipa EugenaTomića, Franju Cirakija, čiča Ivu Čakalića, Zlatu Kolarić Kišur, Janka Jurkovića, Miroslava Kraljevića, ostavljen je prostora i za nekoliko požeških legendi, kao onu o okorjelom neženji trgovcu Luki Ilijaševiću koji je rekao da će se oženiti tek kada padne zvonik tadašnje crkve svete Terezije, što se i dogodilo 1926. uslijed orkanskog nevremena. Da se nije pametno ni u šta zaklinjati naš je požeški neženja zaključio oženivši se samo mjesec da poslije nemilog događaja.

Kalendar je stolnog formata s 12 listova, preglednim kalendarijem i se može se nabaviti u muzeju za 20,00 kuna.
Izdavač: Gradski muzej Požega
12 stranica, 18x21 cm
pregledan kalendarij
24 fotografija portreta poznatih Požežana i razglednica grada Požege
Cijena 20 kuna

Razglednica je kao predmet sakupljanja višestruko zanimljiva muzejima, arhivima knjižnicama i privatnim kolekcionarima. U njoj prepoznajemo umjetničku i kulturno-povijesnu vrijednost dostupnu širokoj javnosti, ali i značajan dokument u povijesnoj i konzervatorskoj struci. Razglednica se kao izvrstan edukativni materijal u školskoj nastavi pokazala već početkom 20. stoljeća, često je i tema izložbi poput one požeškog muzeja „Požega u Zlatno doba razglednica“ 2009. godine.

Siročad u Hrvatskoj potkraj XIX. i početkom XX. stoljeća

Hlapić i Gita najpoznatija su siročad hrvatske dječje književnosti. Njihovi likovi itekako su imali uporište u stvarnom životu, posebice potkraj XIX. i početkom XX. stoljeća u Hrvatskoj. Izložba KAO HLAPIĆ I GITA – siročad u Hrvatskoj potkraj XIX. i početkom XX. stoljeća Hrvatskog školskog muzeja pokušat će osvijetliti pedagoški i socijalni kontekst vremena na prijelomu stoljeća. Pojam siročad shvaćen je kao socijalna kategorija i ne odnosi se nužno samo na djecu bez jednog ili oba roditelja, nego općenito na siromašnu te zanemarenu i zapuštenu djecu, lišenu potrebne roditeljske skrbi i dostojna djetinjstva, koja su za razliku od književnih junaka često bila na pragu “moralnoga brodoloma” i na gotovo sigurnu putu da postanu “zločinačka mladež”. Učitelji su se svakodnevno u svome radu susretali s takvom djecom, prepušteni vlastitom pedagoškom umijeću i vlastitoj socijalnoj osjetljivosti. Stoga će se upravo učitelji naći među vrijednim aktivistima dobrotvornih društava tijekom druge polovine 19. stoljeća i među pionirima socijalnoga rada i organizirane skrbi za ugroženu djecu u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća. Naći će se također kao mentori i dobročinitelji u mnogim dječjim pripovijetkama i romanima o siročadi.

Izložba KAO HLAPIĆ I GITA u ove blagdanske dane želi nam ukazati na ovu problematiku u prošlosti, ali i u našem današnjem vremenu te nas potaknuti da i sami nešto konkretno učinimo kako bi ovaj problem bio što manji. Upravo zato ova izložba osim razgledanja i radionica za djecu svima nama nudi mogućnost da konkretno pomognemoo novčanim prilogom međunarodni pokret Marijini obroci čija je vizija da se svakom školarcu u siromašnim zemljama Afrike, Azije i Latinske Amerike osigura barem jedan svakodnevni obrok u školi. U projektu Marijini obroci može se sudjelovati i kupujći ono što će naša djeca, ali i korisnici Doma za starije i nemoćne napraviti na radionicama tijekom izložbe.

Osim hrane jedna od najpoželjnijih stvari siromašne djece bile su igračke. I upravo zato u suradnji s požeškim Povijesnim društvom uključili smo se u projekt „Skriveno djetinjstvo“ tražeći najstarije igračke. Dio njih bit će izloženo na ovoj izložbi.

Mnogo je razloga da posjteite našu izložbu, a jedan od najvećih je svakako da i sami učinite nečije djetinjstvo makar malo sretnijim i radosnijim.

U prostorijama izložbene dvorane Gradskog muzeja Požega, u organizaciji Zavičajnog muzeja Stjepan Gruber iz Županje i Gradskog muzeja Požega 27. listopada 2015. godine održane su dvije etnološke radionice “Umijeće šaranja tikvica”. Kreativna radionica oslikavanja tikvica bazira se na tradicijskoj baštini Slavonije šaranja tikvica koje se vodi kao zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.