U povodu Dana grada Požege i Grgureva u Galeriji Ciraki, u prostoru Gradskog kazališta Požega otvorena je 9. ožujka izložba Gradskog muzeja Požega Akvalna Požega Matka Peića.

Ovo je jedna od prvih izložbi koja je posvećena pokojnom akademiku Matku Peiću, a kojom želimo predstaviti samo jedan mali dio njegove ostavštine. Podrškom grada Požege, Gradski muzej Požega, prošle godine uspio je otkupiti cjelokupnu ostavštinu Matka Peića. Radi se o izrazito bogatoj i kompleksnoj građi – likovnoj, arhivskoj i knjižnoj. Ova ostavština je izuzetno značajna za naš Muzej i jedina smo ustanova koja čuva svu građu vezanu za Peića – objasnila je na početku programa otvaranja izložbe Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Muzeja zahvalivši se ovom prigodom Gradu Požegi na sredstvima kojima se otkupila ostavština Matka Peića te Gradskom kazalištu na ustupljenom prostoru za postavljanje izložbe.

O izložbi na kojoj je predstavljeno šezdesetak likovnih djela, uglavnom akvarela, govorila je autorica Lidija Španiček, muzejska savjetnica. Podsjetila je, da je Matko Peić, akademski slikar, akademik, sveučilišni profesor, doktor znanosti, povjesničar umjetnosti i književnik rođen u Požegi prije 99 godina. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Vladimira Becića i Ljube Babića. -Iako svoj cjeloviti likovni opus Matko Peić za života nije prezentirao javnosti, on je neprestano slikao, a svoje radove spremao. Danas kada se detaljnije možemo upoznati s njegovim likovnim djelima, uočavamo da mu je jedna od najdražih tema bila Požega. Svježa i neposredna zapažanja slikara s jasnim izrazom pretočena su tehnikom akvarela u specifičnu arhitekturu Požege, a to su voda i zelenilo, koja ovu netipičnu gradsku sredinu karakterizira po mišljenju Matka Peića kao „akvalni grad” – pojasnila je autorica Španiček.

Slikar Požegu, dodala je, sagledava kroz pejzaž na kojem se temeljila i njegova životna filozofija. Pejzaž mu je bio najbolje sredstvo razmišljanja, jer je posredstvom njega svojom prodornošću shvatio nijanse jasnoće i ravnoteže nalazeći bogatstvo u jednostavnosti.

Požeška pejzažna arhitektura našla je mjesto na Matkovim slikama. Njegova veza s Požegom i njezinim sadržajima nameće misao o nalaženju onog bitnog u rodnom gradu, a to je prepoznavanje Požege kao trajnog životnog potencijala- zaključila je autorica.

A na izložbi su se mogli po prvi puta čuti i poetski radovi Matka Peića u izvedbi Miroslava Paulića, prof. hrvatskog jezika i književnosti.

Izložbu koja će biti otvorena do 9. travnja prigodnim riječima otvorio je zamjenik gradonačelnika Borislav Miličević pozvavši gađane Požege da svakako posjete ovu iznimnu zanimljivu izložbu. Pogledati se može svaki dan, osim nedjelje, u vremenu od 10 do 12 sati.

Gradski muzej Požega povodom obilježavanja Dana grada Požege i otkupa Zbirke akademika Matka Peića organizira izložbu „Akvalna Požega Matka Peića“.

Izložba će se otvoriti 9.ožujka 2022. godine u 18 sati u izložbenom prostoru „Galerije Ciraki“ Gradskog kazališta u Požegi.

Na izložbi će se prezentirati šezdesetak likovnih djela, uglavnom akvarela akademskog slikara Matka Peića, koji je studirao slikarstvo od 1941. do 1946. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Vladimira Becića i Ljube Babića.

Gradski muzej Požega sredstvima grada Požege otkupio je uz arhivsku i knjižnu građa 7761 likovno djelo Matka Peića i drugih autora.

Ova izložba tematski je vezana uz Požegu, gledanu s različitih strana i u različito vrijeme, i to od početka studija slikarstva Matka Peića, pa tijekom narednih dvadesetak godina.

Kako cjeloviti opus Matka Peića do sada nije prezentiran javnosti, jer je svoja likovna djela čuvao od javnosti, da bi promovirao druge umjetnike, nakon otkupa njegove ostavštine moglo se pristupiti sistematskoj obradi građe, a zatim i različitom vidu njezinog prezentiranja javnosti.

Za ovu izložbu izdvojen je poseban segment, koji se odnosi na slike s temom Požege. Svježa i neposredna zapažanja slikara s jasnim izrazom pretočena su tehnikom akvarela u specifičnu arhitekturu Požege, a to su voda i zelenilo, koja ovu netipičnu gradsku sredinu karakterizira po mišljenju Matka Peića kao „akvalni grada“.

Motivi na slikama koje Matko Peić naziva požeškom arhitekturom, ne prikazuju arhitekturu građenu od drveta ili kamena, nego arhitekturu zelenila i vode koji izviru, teku, spuštaju se i isprepliću putevima, šumom, poljem, parkovima, vrtovima, uz požeške kuće i dvorišta i Požegu čine posebnim gradom ugodnim za život.

Izložba je otvorena od 9. ožujka do 9. travnja 2022. godine u izložbenom prostoru „Galerije Ciraki“, Gradskog kazališta Požega radnim danom i subotom od 10 – 12 sati.

Povodom obilježavanja Dana grada Požege Gradski muzej Požega poziva Vas
u subotu 5. ožujka 2022. godine na radionicu i potragu za blagom:

9 sati „Izradi simbole grada“
Kroz radionicu „Izradimo simbole grada“ ne samo da ćemo pokušati da djeca likovno dožive svoj grad nego želimo ih upoznati i sa značenjem Grgureva kao jedinstvene kulturne baštine na hrvatskom prostoru, ali i s bogatom povijesti grada na Orljavi.
Radionicu će voditi Sanja Mišić, nastavnica likovne kulture i predsjednica Društva Naša djeca, i Ljiljana Marić, kustosica pedagoginja Gradskog muzeja Požega.

10 sati „Blago Požege“
Pridružite nam se u zajedničkoj šetnji gradom uz najnoviju rutu aplikacije. Zajedno s nama istražite požeške ulice i trgove te požešku arhitekturu. Saznat ćete što simbolizira grb grada Požege, kako i zašto je građen kip sv. Trojstva, kakva je povezanost isusovaca i požeškog kazališta, tko je stolovao na Starom gradu i još mnogo drugih zanimljivosti.
Radujemo se Vašem dolasku!
Vidimo se!

Radionica će se održati u prostoru Društva Naša djeca (Matice hrvatske 13).
Polazak u potragu ispred iste lokacije

Klub čitatelja vlastite prošlosti, projekt digitalizacije obiteljskih fotografija autorice Maje Žebčević Matić kojim Gradski muzej Požega između ostalog uspješno dokazuje da prošlost grada i okolice ne čine samo povijesne osobe nego svi njegovi stanovnici, 27. siječnja je u prostoru Gradske knjižnice predstavio Miroslava Ivkovića.

Zahvaljujući unuci Miroslava Ivkovića, Žani Popek, i prijateljima muzeja, spašen je mali, ali značajni dio ostavštine ovog zanimljivog i svestranog čovjeka – njegove fotografije. One su neprocjenjivi dokaz svakodnevice i običaja Požežana između dva svjetska rata, ali i dijelova arhitekture koja danas više ne postoji na području cijele Požeštine – istaknula je autorica projekta.

Miroslav Ivković, dodala je, bio je po svemu bio neobičan čovjek kojega nikako ne smijemo zabroraviti. Ovaj natporučnik Austrougarske vojske do svoje je smrti 1974. godine bez obzira na ratove i režime više od 60 godina u svom saletlu na kraju ogromne virnice sa 17 vrsta grožđa, u ulici dr Franje Tuđmana okupljao je poznate Požežane obilježavajući Grgurevo pucanjem iz svog mužara. Osim što je bio lokalpatriot, poznat je kao vrstan mačevalac, gimnastičar, nagrađivani streličar, filatelist, planinar, predani fotoamater koji je jedini izrađivao fotografije u stereo 3D obliku, iznimno uspješan vrtlar, meta brojnih novinara poput Željka Krambergera, Zuke Džumhura i Gerharda Ledića.

Zanimljivu priču o Ivkoviću posjetitelji u knjižnici ali i oni koji su se uključili preko youtube mogli slušati uz nikad viđene fotografije koje su dočarale požešku prošlost. Inače, projekt Klub čitatelja vlastite prošlosti do sada je digitalizirao (skenirao i prikupio podatke) za više od 18.000 fotografija iz 62 obitelji Požege i područja Požeštine spašavajući iznimno vrijedne dokaze načina života, običaja, svakodnevice, arhitekture, izgleda ulica i krajolika, zaboravljenih obrta, kulturnih i sportskih, gospodarskih i ostalih djelatnosti prošlog stoljeća. Autorica projekta Maja Žebčević Matić na kraju je pozvala građane Požege i Požeštine koji posjeduju stare fotografije i žele da kroz njih obogatimo svoju prošlost, ali i budućnost neka se jave u Muzej.

Na sinoćnjem Klubu čitatelja ispred gradske uprave nazočila je Maja Petrović, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti.

Rođen je u Požegi 1953. godine gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao je povijest umjetnosti i arheologiju, a studirao je i sociologiju i etnologiju. Sudjelujući u reformama sveučilišta koncipirao je interdisciplinarni studij urbanizma, kojega je i diplomirao paralelno na Filozofskom i Arhitektonskom fakultetu

U Muzeju Požeške kotline zaposlen je od 1982. – 1985. godine. Već tada je njegov glavni interes bila Požega i požeški barok.

U Vjesniku Muzeja Požeške kotline iz 1986. godine objavio je izuzetno značajan znanstveni članak koji je jezgra za sve buduće istraživače baroka u Požegi.

Njegov tada vizionarski osjećaj sažeo je bitne činjenice toga razdoblja na koje se i danas mnogi istraživači oslanjaju. Bio je inicijator brojnih zanimljivih akcija.

Založio se kao kustos muzeja kod bivše Općine za otkup zgrade obitelji Kraljević ( danas glazbena kuća) na južno strani glavnog trga kako bi se u njoj uredio memorijalni muzej obitelji Kraljević.

Radio je na oživljavanju događanja, povijesnim kostimiranim vodstvima Staroga grada s Požežaninom Tomislavom Čmelarom, učiteljem razredne nastave i glumcima požeškog kazališta i prije nego su drugi hrvatski gradovi u povijesti pronašli živu turističku atrakciju.

Kao kustos požeškog muzeja spasio je vrijedne primjere sakralne umjetnosti, od kojih je vrijedno spomenuti djela Otona Ivekovića kojima je prijetilo otuđenje. Osnutkom Požeške biskupije muzej je spašene umjetnine predao vlasniku, a danas se one nalaze u Dijecezanskom muzeju Požeške biskupije.

Kao član stručne komisije zajedno sa drugima članovima založio se za odabir rokoko, ružičaste boje današnje katedrale sv. Terezije, koja je pronađena pri istraživanju slojeva boje.

Zlatko je surađivao s mnogim poznatim stručnjacima koje je i nakon odlaska iz muzeja dovodio u Požegu kako bi ih upoznao sa vrijednostima grada. Obilazio je i stare gradove i požeški muzej radujući se izložbama i novim istraživanju. Svaku devastaciju grada Požege, grada kulture doživljavao je osobno.

Organizirao je 1991. godine Znanstveni skup „ Isusovci u Požegi“, a uz skup i izložbu „Blago crkve sv. Lovre“, od 24. svibnja do 4. lipnja 1991. godine, upoznajući javnost sa preživjelom jedinstvenom cjelinom, predmetima ove izuzetne požeške crkve.

Njegov veliki doprinos Požegi je i danas vrlo značajna Konzervatorska studija grada Požege, projekt Instituta za povijesti umjetnosti iz Zagreba na kojoj je radio kao voditelj istraživanja i obrade konzervatorske dokumentacije sa mr. Davorinom Stepincem 1995. godine, a za koju ga je angažirao Grad Požega.

Istraživanje sjevernog portala crkve sv. Dimitrija ( crkve Duha Svetoga) u Požegi bila je nedjeljiva tema njegovog istraživanja požeškog glavnog trga koju je objavio još 1995. godine.

Zlatko Uzelac radio je s našim najboljim hrvatskim istraživačima baroka Đurđicom Cvitanović, Doris Baričević i Ivom Lentićem u sklopu znanstveno - istraživačkog programa »Instituta za povijesne znanosti – likovna i kulturna baština isusovačkog reda u Slavoniji«.

Rezultat toga bio je izvrstan elaborat »Kutjevo - kompleks nekadašnjeg isusovačkog samostana« (»Obnova kutjevačkog povijesnog kompleksa«, Zagreb, Institut za povijesne znanosti, Odjel za povijesne znanosti, 1988. godine), na kojem su arhitektonsku dokumentaciju radili Davorin Stepinac i Zlatko Uzelac.

U posljednjih nekoliko godina Zlatko Uzelac istraživao je požešku lauretansku kapelu crkve sv. Lovre o čemu je održao i predavanje. Nedavno je sa svojom suprugom dr. sc. Sonjom Briski Uzelac, pov. umjetnosti i akademskom slikaricom navratio u naš muzej radujući se obnovi muzeja. Darovao nam je za knjižnicu nekoliko vrijednih knjiga iz svoje knjižnice. Radostan je tada izjavio kako će objaviti rezultate svojih istraživanja o lauretanskoj kapeli koja će promijeniti dosadašnje povijesne spoznaje crkve sv. Lovre.

Činio se kao i svaki put kada je dolazio i držao za nas u muzeju predavanje zanesen Požegom i onim što je trenutno proučavao…

Obećao nam je na odlasku da će nam donijeti još knjiga i ponovo navratiti…

Uzelac je od 2000. do 2004.godine bio pomoćnik ministra za prostorno uređenje u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, a od 2002. i ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje.

Od 2004. radio je kao konzultant za lokacije obnovljivih izvora energije te kao urbanist u projektnom birou.

Pogreb Zlatka Uzelca bit će na zagrebačkom groblju Mirogoj u srijedu 13. listopada u 12.40 sati.

S POŠTOVANJEM I ZAHVALNOŠĆU SVOM DRAGOM KOLEGI ZLATKU POŽEŠKI MUZEALCI

Predstavljanje knjige Rudina, benediktinski samostan sv. Mihovila Arkanđela, autora Stanka Andrića i predavanje Petra Sekulića

Gradski muzej Požega u suradnji s Gradskom knjižnicom Požega, u srijedu, 15. rujna 2021. godine u 18 sati u prostoru Gradske knjižnice Požega, Dvorana znanja, predstavit će knjigu dr. sc. Stanka Andrić Rudina, benediktinski samostan sv. Mihovila Arkanđela. Radi se o knjizi koja je tiskana prošle godine u svibnju u Slavonskom Brodu no zbog epidemiološke situacije nije bilo moguće održati promociju. Ovo je knjiga zapravo, prva u nizu kojemu je cilj pojedinačno i monografski obraditi sve srednjovjekovne samostane desetak različitih crkvenih redova na zemljopisnom području Slavonije, Srijema i hrvatskog dijela Baranje. Na promociji će govoriti Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Gradskog muzeja Požega, dr. sc. Marija Karbić, recenzentica navedene knjige i autor dr. sc. Stanko Andrić.

Uz ovu promociju održat će se i predavanje Petra Sekulića, voditelja arheoloških istraživanja na lokalitetu Rudina, Nove spoznaje – rezultati arheoloških istraživanja 2020. i 2021. godine. Prva arheološka istraživanja lokaliteta Rudine započela su 1980. godine, a od 2013. godine traju revizijska istraživanja te se istovremeno izvodi konzervacija i sanacija lokaliteta. Petar Sekulić će nam predstaviti najnovije spoznaje o samom lokalitetu te najznačajnije predmete.

„Slatki život, 100 godina tvornice Zvečevo“, naziv je izložbe Ivane Domanović, kustosice Gradskog muzeja Požega koja je otvorena 26. kolovoza u prostoru društva „Naša djeca“ u Ulici Matice hrvatske 13. Na početku svečanosti otvorenja nazočnima se obratila Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Muzeja podsjetivši da se zbog radova na Muzeju izložba otvara u privremenom ustupljenom prostoru zbog čega se posebno zahvalila udruzi „Naša djeca“.

Radujemo što je obnova Muzeja započela i što bi kroz jedno dogledno vrijeme trebali imati novi, suvremeni Muzej, kakav ovaj grad i zaslužuje. Ovo je grad bogate kulture i povijesti, o čemu i govori večerašnja izložba posvećena povijesti tvornice Zvečevo – kazala je ravnateljica te se zahvalila svima koji su pomogli u realizaciji izložbe, posebno tvornici „Zvečevo“.

Autorica izložbe Ivana Domanović napomenula je da su svima poznati brojni proizvodi Zvečeva, ali i da postoji puno skrivenih zaboravljenih detalja koje se javnosti željelo približiti ovom izložbom.

Primjerice, tvornica „Stock Cognac Medicinal“ koja je osnovana 1921. i iz koje kasnije izrasta „Zvečevo“ je već u svojih prvih nekoliko godina postala ekskluzivni dobavljač čokoladnih proizvoda za kraljevski dvor u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Tada je u Požegu na preradu i proizvodnju dolazilo čak 40% od ukupne količine kakao zrna u zemlji. Tijekom svoje povijesti tvornica je bila povezana sa švicarskom tvornicom Nestle što je najveća prehrambena industrija na svijetu. 1964. nastaje Mikado, prva čokolada s rižom na svijetu, a tih godina nastaju i poznati brendovi Seka, Braco, Volim te, Samo ti… i drugi. Zvečevo je u bivšoj Jugoslaviji bilo na drugom mjestu po proizvodnji alkohola te na trećem mjestu po proizvodnji kakao proizvoda. 1960-ih godina tvornica je proizvodila bistre voćne sokove koje je izvozila po čitavoj Europi, pa čak i na američko tržište – istaknula je autorica Domanović podsjetivši da je u Zvečevu u jednom vremenu radilo čak 1400 radnika.

Zahvalila je svima koji su joj pomogli u realizaciji izložbe, posebice bivšim i sadašnjim radnicima tvrtke: Marici Ploužek, Branimiru Šćulcu, Ani Benić, Marijani Antunović i Daliboru Margetiću te ilustratoru i slikaru Draganu Matičeviću.

Dr. sc. Borislav Miličević, gradonačelnikov zamjenik, koji je i poslovno bio vezan za ovu tvornicu, bio je direktor alkoholne proizvodnje od 1995. do 2012. je kazao da ima malo srednjoeuropskih gradova kakav je Požega, a koji se mogu podići da je u njemu stasala tvornica jednog tako plemenitog proizvoda kao što je čokolada. Zvečevo, dodao je, za svojih desetak proizvoda dobilo je najprestižnije svjetske nagrade za kvalitetu, ali za to nije bila presudna samo tehnologija nego prije svega dobri ljudi koji su nesebično prenosili znanje i koji su toj tvornici dali najbolje godine svojega života za što im se posebno zahvalio.

Izložbu je otvorila mr.sci. Marica Ploužek, autorica mnogih zvečevačkih čokolada koja je u svom emotivnom obraćanju podsjetila da je Zvečevo bila prva industrija u gradu na Orljavi te prva prehrambena industrija u regiji koja je dala veliki doprinos industrijskom razvoju ne sam grada nego i države.

Izložba ostaje otvorena do 2. listopada 2021., a moći će se pogledati od ponedjeljka do subote, u prijepodnevnim satima, od 10 do 12, te ponedjeljkom i srijedom, poslijepodne od 18 do 20 sati.

Isto tako tijekom održavanja Aureafesta izložba će biti otvorena i u večernjim satima od 18 do 21 sat. Ulaz je besplatan.

U četvrtak 29. srpnja 2021. godini u 19 h u Dvorani mudrosti Gradske knjižnice u Požegi je održano predstavljanje projekta digitalizacije najstarijih požeških novina, „Glasnika županije požeške“, koji je izlazio u periodu od 1891. do 1919. godine.
Te novine su izrazito tražene od strane muzejskih korisnika i izvor su vrijednih informacija i podataka o životu u Požegi s prijelaza 19. na 20. st. Na ovaj način omogućili smo našim korisnicima pregledavanje ovih sadržaja iz udobnosti svog doma i to u vremenu kad oni požele. Nije više nužno doći u muzej i pregledavati traženi sadržaj. Ovo su osnovni razlozi zbog kojih smo se odlučili na digitalizaciju ovih novina.

Prisutne je pozdravila Mirela Pavličić Hein, ravnateljica muzeja koja se zahvalila Gradskoj knjižnici Požega na ustupljenom prostoru i suradnji te Gradu Požegi na financijskoj potpori. Gradonačelnikov zamjenik dr.sc. Borislav Miličević istaknuo je važnost ovog projekta za Grad Požegu te izrazio potporu i budućim sličnim projektima.

Projekt je predstavila Ivana Domanović, kustosica Povijesnog odjela i autorica projekta koji je napravljen u suradnji s tvrtkom Point d.o.o. iz Varaždina. Na službenim internetskim stranicama muzeja (www.gmp.hr) nalazi se link za pregledavanje novina s mogućnošću pretraživanja po godini, broju novina, ključnim pojmovima itd. Isto tako, novine se mogu pregledavati kao fotografija ili kao tekst.

Pozivamo sve zainteresirane da sami prouče ovaj novi digitalizirani sadržaj.

„Glasnik županije požeške“ požeški je tjednik koji je izlazio u periodu od 1891. do 1919. godine. To je bio list za pouku, gospodarstvo, društveni i javni život koji je svojim vijestima pokrivao područje cijele tadašnje Požeške županije. Posebno je puno vijesti vezanih za društveni i politički život grada, djelovanje pojedinih požeških društava, obljetnice i jubileje, probleme oko uređenja grada, cesta itd. Svojim načinom uređivanja i brojnim rubrikama Glasnik je bio primjer kasnijem požeškom tiskarstvu.

Novine su bile restaurirane u periodu od deset godina. Digitalizaciju je obavila tvrtka Point d.o.o. iz Varaždina kojoj se zahvaljujemo na stručnosti i uloženom trudu.

Novine su dostupne za pregledavanje i pretraživanje na slijedećem linku:

„Glasnik županije požeške“

Želite li nešto korisno naučiti i uz put vrijeme provesti na maštovit način pridružite nam se na Muzejskom ljetu za djecu! Čekaju vas poučne i maštovite radionice za osnovnoškolce. U slučaju lošeg vremena radionice s odgađaju.

 Više informacija možete dobiti na broj mobitela: 091 63 00 162 ( muzejska pedagoginja Ljiljana).