U Gradskom muzeju Požega danas se održala manifestacija pod nazivom "Muzejska petica za nastavnike", kojom su uručena priznanja učiteljima, nastavnicima i profesorima koji su u protekloj školskoj godini svojim angažmanom i predanošću doprinijeli jačanju suradnje između škola i muzeja te promicanju kulturne baštine među djecom i mladima.

Program svečanosti vodio je kustos Muzeja Matej Peharda, a okupljenima su se obratili ravnateljica muzeja Ljiljana Marić i gradonačelnik Požege dr. sc. Borislav Miličević. Oba govornika istaknula su značaj suradnje između obrazovnih i kulturnih institucija, naglašavajući kako učitelji imaju ključnu ulogu u odgoju mladih naraštaja te u oblikovanju njihove svijesti o kulturnoj baštini.

Ravnateljica Marić zahvalila je svim prisutnim nastavnicima na njihovoj predanosti, dodajući: "Hvala vam što ste prepoznali naš Muzej kao mjesto učenja, stvaranja i razvoja – prostor gdje učenici stječu nova znanja, razvijaju kreativnost i uče o važnosti kulturne baštine kao dijela vlastitog identiteta. Vi ste naši najbolji promicatelji – među djecom i mladima, našom najvažnijom publikom."

Gradonačelnik Miličević također je izrazio zahvalnost svim učiteljima i nastavnicima za njihov rad, koji zaslužuje veliko poštovanje i priznanje.

Kustos Peharda predstavio je impresivne rezultate koje je Gradski muzej Požega ostvario u protekloj školskoj godini. Muzej je ugostio čak 224 školske grupe s više od 5000 učenika, održano je 111 radionica, a više od 100 učitelja i nastavnika sudjelovalo je u različitim aktivnostima. Također, realizirano je 12 samostalnih i 3 suradničke izložbe, među kojima su najposjećenije bile "Plamen hrabrosti – 150 godina DVD-a" (38 grupa) i "Uspomene na djetinjstvo" (35 grupa).

Osim izložbi, Muzej je organizirao i niz dodatnih aktivnosti koje su privukle brojne posjetitelje, poput natječaja za najbolju čestitku, radionice za advent, Noći muzeja, Međunarodnog dana krasopisa, Valentinova, Dana otvorenih vrata Požeške kuće te vođenih šetnji gradom uz pomoć aplikacije "Blago Požege".

Na svečanosti su dodijeljene zlatne, srebrne i brončane diplome u tri kategorije: razredna nastava, predmetna nastava i srednje škole.

• Razredna nastava:
o Zlatna diploma: Zdenka Matković (OŠ Antuna Kanižlića)
o Srebrna diploma: Marija Rabić, Krunoslava Šipek (OŠ Julija Kempfa)
o Brončana diploma: Ivana Jukić Matijević, Irena Krošl, Blanka Berger (OŠ Julija Kempfa), Barbara Drežnjak (Katolička osnovna škola)

• Predmetna nastava:
o Zlatna diploma: Ivor Čevapović (OŠ Dobriše Cesarića)
o Srebrna diploma: Zrinka Markulin (OŠ Julija Kempfa)
o Brončana diploma: Vinko Tadić (OŠ Dobriše Cesarića)

• Srednje škole:
o Zlatna diploma: Eva Grgić, Sanja Musil (Gimnazija Požega)
o Srebrna diploma: Jelena Grabusin (Obrtnička škola), Ivica Pačić (Gimnazija Požega)
o Brončana diploma: Martina Franjić (Katolička gimnazija), Lidia Gerstman (Ekonomska škola)

Muzejska petica za nastavnike pokazuje koliko je važna suradnja između škola i kulturnih institucija. Ovaj događaj ističe predanost učitelja u promicanju kulture među mladima, a Gradski muzej Požega još jednom dokazuje svoju ključnu ulogu u obrazovanju i očuvanju kulturne baštine.

U Gradskom muzeju Požega svečano je otvorena izložba Otisak duše – slike iz Zbirke Bauer Gradskog muzeja Vukovar, koja okuplja 45 djela 25 autora iz jedne od najznačajnijih zbirki hrvatske moderne umjetnosti. Riječ je o reprezentativnom presjeku umjetničkog stvaralaštva od kraja 19. do početka 21. stoljeća, a izložba je realizirana u sklopu programa obilježavanja 100. obljetnice Gradskog muzeja Požega.

Naziv izložbe Otisak duše simbolički oslikava njezin sadržaj – svako djelo predstavlja trag umjetnikove intime, njegov pogled na svijet i doba u kojem je stvarano, ali i priču o vizionaru dr. Antunu Baueru, čuvenom muzeologu i kolekcionaru, čije je ime sinonim za očuvanje hrvatske kulturne baštine.

Otvorenje izložbe započelo je pozdravnim govorom Ljiljane Marić, ravnateljice Gradskog muzeja Požega, koja je istaknula višeslojnu vrijednost izložbe i neprocjenjivu povezanost dr. Antuna Bauera s Požegom. “U godini kada obilježavamo stoljeće muzeja, posebno smo ponosni što izlažemo djela iz zbirke osobe koja je u ključnim trenucima pomogla razvoju naše ustanove. Dr. Bauer ne samo da je ostavio zbirku iza sebe – on je ostavio i putokaz budućim generacijama muzealaca.”

Ana Filipović, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar, zahvalila je domaćinima na partnerstvu i osvrnula se na značaj Zbirke Bauer za hrvatsku likovnu povijest.

Rosanka Savić Mitrović, muzejska savjetnica i voditeljica Zbirke Bauer, detaljno je predstavila povijest i slojevitost zbirke, istaknuvši važnost njezine umjetničke, kulturne i edukativne dimenzije kroz prikazivanje u različitim dijelovima Hrvatske.

Lidija Španiček, muzejska savjetnica i autorica izložbe, približila je publici koncepciju postava i izbor djela, rekavši: “Ova izložba nije samo galerijski pregled – to je emotivno putovanje kroz hrvatsku modernu, poziv na kontemplaciju o prostoru, vremenu i identitetu.”

Otvorenje izložbe dodatno je uljepšao učenik Glazbene škole Požega David Matanović izvedbom skladbe Interieur Francka Angelisa na harmonici, uz mentorstvo profesora Mateja Marjanovića.

Izložbu je službeno otvorio gradonačelnik Požege, dr. sc. Borislav Miličević, koji je istaknuo važnost ulaganja u kulturne projekte te pozvao sugrađanke i sugrađane da posjete izložbu i osjete ovo jedinstveno iskustvo - Otisak duše koji ostavlja bez riječi!

Izložba Otisak duše ostaje otvorena za javnost do 28. lipnja 2025. godine. Posjetiteljima pruža jedinstvenu priliku da upoznaju portrete, aktove, pejzaže i svakodnevne motive kroz djela velikana poput Vladimira Becića, Oskara Hermana, Vanje Radauša, Ede Murtića, Cate Dujšin-Ribar, Zore Petrović i drugih.

Da Požežani oduvijek vole svoj grad, dokazuju brojne nikada viđene obiteljske fotografije koji prate promjene u gradu od prve polovice 20. stoljeća do danas. Zahvaljujući projektu Klub čitatelja vlastite prošlosti, Gradski muzej Požega u suradnji sa sugrađanima nastavlja otkrivati grad skriven patinom prošlosti i kolektivnog zaborava. I ovaj susret pod nazivom „Skriveni grad – drugi dio“ nastojat će potaknuti rasvjetljavanje brojnih urbanih tema od promjene uvjeta stanovanja kroz određene vremenske periode na primjeru grada Požege, načine prilagođavanja poslijeratnoj urbanizaciji, status pojedinih dijelova grada obzirom na socijalne i migracijske slojeve pa sve do nestajanja jednih i postavljanja drugih simbola grada, kao što su poklonci, ulične kapelice, milenijski spomenik, saletli, sinagoga, židovska mrtvačnica, bunari, teniska igrališta, parkovi i šetnice.

U Gradskom muzeju Požega 29. travnja 2025. svečano je otvorena izložba „Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti”, kojom je javnosti predstavljen jedan od najznačajnijih arheoloških nalaza novijeg doba – grob kneza iz 9. stoljeća, otkriven u Bojni, u Sisačko-moslavačkoj županiji. Raskošna grobna oprema, zlatni nakit i konjanička oprema svjedoče o njegovom visokom društvenom statusu i otvaraju novo poglavlje u razumijevanju ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti i kulture.

Autori ove vrijedne izložbe su dr. sc. Marijana Krmpotić, dr. sc. Tajana Pleše i Ljubo Gamulin, a izložba je postavljena u organizaciji Gradskog muzeja Požega, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Gradskog muzeja Sisak i Instituta za antropologiju.

Program otvorenja moderirala je Nataša Puljašić, profesorica povijesti i hrvatskog jezika u Gimnaziji Požega.

Na otvorenju izložbe govorili su ravnateljica Gradskog muzeja Požega Ljiljana Marić, viša kustosica Arheološkog muzeja u Zagrebu Anita Dugonjić, autorica izložbe dr. sc. Marijana Krmpotić s Hrvatskog restauratorskog zavoda te zamjenik gradonačelnika Grada Požege, Borislav Miličević.

Ravnateljica Marić istaknula je važnost izložbe za lokalnu zajednicu: „Posebno mi je drago što je naš Muzej mogao ugostiti izložbu koja nam zaista otvara novo poglavlje hrvatske povijesti i daje novu perspektivu na rani srednji vijek na hrvatskim prostorima.“ Naglasila je i kako izložba ima dodatnu vrijednost jer se odnosi na razdoblje koje dosad nije bilo zastupljeno u fundusu požeškog muzeja.

O samoj izložbi govorila je viša kustosica Arheološkog muzeja u Zagrebu, Anita Dugonjić, ističući kako je „ova izložba rezultat suradnje brojnih stručnjaka i institucija, te nas veseli što javnosti možemo približiti složeni proces istraživanja, konzervacije i interpretacije jednog ovako vrijednog nalaza.“

Dr. sc. Marijana Krmpotić, autorica izložbe, detaljnije je objasnila provedeno istraživanje i dodala kako izložba „Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti” ne govori samo o jednoj osobi, već o čitavom društvu – o elitama koje su tada postojale, o međunarodnim vezama i o duhovnom i materijalnom bogatstvu jednog vremena.

Zamjenik gradonačelnika Borislav Miličević pozdravio je sve prisutne u ime Grada Požege, zahvalivši svim djelatnicima muzeja i autorima ove vrijedne izložbe, te pozvao građane da posjete izložbu, koja će biti otvorena do 29. lipnja 2025.

Zahvaljujući iznimno bogatoj i zanimljivoj fotografskoj građi Požege, sakupljenoj kroz projekt Klub čitatelja vlastite prošlosti, prezentacija „Skriveni grad“ rasvijetlit će vrlo važne teme, od promjene uvjeta stanovanja kroz određene vremenske periode na primjeru grada Požege, načine prilagođavanja poslijeratnoj urbanizaciji, status pojedinih dijelova grada obzirom na socijalne i migracijske slojeve pa sve do nestajanja jednih i postavljanja drugih simbola grada, kao što su poklonci, ulične kapelice, milenijski spomenik, saletli, sinagoga, mlinovi, nogometna igrališta, parkovi i šetnice.

Gradski muzej Požega održao je 3. travnja 2025. godine u svojim prostorima svečano otvorenje izložbe „Umjetnine od ljuski jaja“. Posebnu vrijednost ovoj izložbi daje njezin humanitarni karakter. Naime, autor izložbe Zoran Lucić, odlučio je da će zaradu od prodaje svih radova donirati udruzi „MI“ (udruga roditelja djece i osoba s poteškoćama u razvoju).

Zoran Lucić rođen je 1968. godine u Slavonskom Brodu. Kao časnik Hrvatske vojske borio se u Domovinskom ratu za nezavisnost. Od 1999. godine živi i radi u Austriji sa svojom obitelji. Prije devet godina otkrio je ljepotu umjetnički graviranih i rezbarenih ljuski jaja i započeo izražavati svoju kreativnost kroz taj vid umjetnosti koja ga je ujedno ispunjavala mirom. U Beču je registriran kao eierkunst (umjetnost = ukrašavanja jaja) i njegovi radovi govore sami za sebe. Pronašao je ljepotu u ukrašavanju ljuski emu, nandu, nojevih, pajih, guščjih i kokošjih jaja, koristeći se različitim tehnikama brušenja i graviranja, a dodavanjem Swarovski kristala jaja dobivaju dašak šarma i elegancije. Svako jaje predstavlja malo umjetničko djelo koje nam priča svoju priču i otkriva izražajnost i emotivnost samog umjetnika.

Realizacija ove hvalevrijedne izložbe rezultat je suradnje udruge „MI“, Gradskog muzeja Požega te Sanje Musil, prof. povijesti iz Gimnazije Požega.

U ime svih roditelja djece i osoba s poteškoćama u razvoju, autoru se zahvalila Ivana Pavelić, predsjednica Udruge te dodala kako je ovo prva izložba humanitarnog karaktera u Gradskom muzeju Požega. Autoru izložbe prigodan poklon uručila je djelatnica udruge „MI“.

Otvorenje izložbe moderirala je ravnateljica Muzeja, Ljiljana Marić dok je u ime Grada Požege sve prisutne pozdravio te svečano otvorio izložbu zamjenik gradonačelnika, dr.sc. Borislav Miličević. Izložbu možete posjetiti do 28. travnja 2025. godine.

U Gradskom muzeju Požega 31. ožujka 2025. godine svečano je otvorena izložba pod nazivom „Crno-bijela rapsodija“. Iza ovoga zagonetnoga, a opet poetičnog naziva krije se izuzetno vrijedna donacija djela poznatih hrvatskih likovnih umjetnika iz Zbirke Biškupić, vlasnika g. Bože Biškupića Gradskome muzeju Požega u povodu 100. obljetnice osnutka Muzeja.

Otvorenje izložbe započelo je pozdravnim govorom ravnateljice Muzeja, Ljiljane Marić koja je rekla više o tome kako je došlo do ove suradnje i doniranja vrijednih grafičkih i grafičko- pjesničkih mapa požeškom Muzeju te dodala da ju je najviše od svega dojmio „njegov neformalizam, pristupačnost, dobrohotnost, dječačka znatiželja, on nije pitao tek da pita, nego u tim pitanjima vidjela se njegova briga za kulturu. Svim srcem je želio da ovaj Muzej krene u obnovu, odnosno da se razriješe imovinsko-pravni odnosi kako bi Ministarstvo kulture moglo krenuti u obnovu. “

O samoj izložbi govorila je autorica izložbe, Lidija Španiček, muzejska savjetnica u Odjelu povijesti umjetnosti Gradskog muzeja Požega te pojasnila kako naziv Crno-bijela rapsodija govori da se radi o tehnici grafike, gdje je riječ o crnoj boji koja je tiskana na bijelom papiru i o pjesničkom prilogu mape pjesnika, književnika i likovnih kritičara. Šapniček je uputila zahvale na doniranim predmetima te je posebno istaknula mapu „Ukrajinska rapsodija“ i dodala „ova mapa u nakladi „Zbirke Biškupić“ suvremene tematike najbolje pokazuje koliko umjetnosti može biti snaga koja može donijeti čovjeku mir, a svijetu spas, dajući svima ono dobro.“

Pravnik, muzeolog, osnivač „Zbirke Biškupić“ koja je 1976. godine proglašena javnim kulturnim dobrom, kolekcionar, nakladnik, bibliofil, ministar kulture (1995. – 2000. i 2004. -2010.), a od ove 2025. godine i počasni građanin Grada Požege Božo Biškupić naglasio je kako je velika čast da može biti prisutan na otvorenju ove izložbe prekrasnog naziva „Crno-bijela rapsodija“ te dodao da se nada i budućim suradnjama.

U ime Grada Požege i gradonačelnika dr.sc. Željka Glavića sve prisutne pozdravio je i zamjenik gradonačelnika dr.sc. Borislav Miličević te se posebno zahvalio Boži Biškupiću na svim donacijama dodajući da je zadaća muzealaca da sva ove vrijedna djela sačuvaju za generacije koje dolaze.

Zamjenik županice Požeško-slavonske županije, Ferdinand Troha pozdravio je sve prisutne te se posebno zahvalio Boži Biškupiću ističući kako je sretan što grad Požega ima prijatelja poput njega.

Izložbu je moderirala Nataša Puljašić, profesorica hrvatskog jezika i povijesti, Gimnazije Požega dok su svojom glazbenom izvedbom svečanost dodano veličale Ema Stefanović, mag. mus., violončelo i Emilija Navratil, prof. mentor, klavir iz Glazbene škole Požega.

Izložbu „Crno-bijela rapsodija“ možete posjetiti u Gradskom muzeju Požega do 26. travnja 2025. godine.

U prostoru Gradskog muzeja Požega u petak, 28. ožujka 2025. godine svečano je otvorena izložba „Uspomene na djetinjstvo“. Izložba Muzeja Brodskog Posavlja, autorice Karoline Lukač govori o razdoblju 20. stoljeća, prikazujući kako su društvene, političke i tehnološke promjene oblikovale igru i djetinjstvo.

Više o susjedskoj suradnji Muzeja Brodskog Posavlja i Gradskog muzeja Požega rekla je ravnateljica požeškog muzeja, Ljiljana Marić, ističući kako je ovo treća brodska izložba koja gostuje u Gradskom muzeju Požega dodajući „Ne sumnjam da će ovo biti jedna od naših najposjećenijih izložbi ne samo od strane djece nego i starijih koji se kroz ovakve izložbe rado podsjete na vrijeme kada su bili djeca. Nadam se da će ova izložba ponukati i sve naše muzejske prijatelje da nam doniraju svoje stare igračke kako bi i naš Muzej mogao obogatiti svoje Zbirke koje su za sada vrlo skromne po pitanju igračaka pa da i mi jednoga dana možemo prirediti vlastitu izložbu i saznati s čime su se naši sugrađani nekada igrali.“

Hrvoje Špicer, ravnatelj Muzeja Brodskog Posavlja naglasio je kako je izrazito ponosan na kvalitetnu suradnju ovih muzeja te dodao kako i oni poput djece maštaju da će i Muzej Brodskog Posavlja, koji je u izgradnji, uskoro biti u svojim novim prostorima. Ravnatelj Špicer također je dodao kako vjeruje da će ova izložba biti zanimljiva svim generacijama - starijima jer će prepoznati igre iz svoga djetinjstva dok će djeci biti zanimljivo vidjeti igračke s kojima su se igrali njihovi roditelji.

Više o samoj izložbi rekla je autorica izložbe Karolina Lukač, viša kustosica Etnografskog odjela Muzeja Brodskog Posavlja ističući kako je cilj izložbe prisjetite se vlastitog djetinjstva i probuditi nostalgiju za vlastitom prošlosti, ali i upoznati s različitim promjenama koje su utjecale na djecu i njihovo djetinjstvo. „Osim za igru, igračke su važne kao i svjedoci prošlosti. One odražavaju ekonomske, političke i kulturološke promjene koje su se događale. Ne govore samo o odrastanju već predstavljaju sliku napretka tehnologije proizvodnje, a putem njih mogu se promatrati i promjene u odnosu prema djetetu.„

Kako ništa ne bi bilo moguće da Gradski muzej Požega nema kontinuiranu podršku svog osnivača - Grada Požege, ali i Ministarstva kulture i medija, predsjednik Dječjeg Gradskog vijeća, Patrik Zima, učenik 7. razreda OŠ Antuna Kanižlića svečano je otvorio ovu izložbu posvećenu svoj djeci i svima koji su nekada bili djeca dodajući „nadam se da će pogled na ovu izložbu nasmijati i otključati uspomene koje podsjećaju na vrijeme provedeno na ulici s omiljenim društvom“.

Izložbu je moderirala Ivona Vukušić, voditeljica odnosa s javnošću Gradskog muzeja Požega dok je Zbor Katoličke osnovne škole u Požegi pod ravnanjem učiteljice Valentine Ivić dodatno uveličao ovaj poseban događaj izvedbama: Himna Zadrugara (D. Britvić, A. Dedić) i En, ten, tini (P. Gotovac.).

Izložbu „Uspomene na djetinjstvo“ možete posjetiti do 24. svibnja 2025. u Gradskom muzeju Požega!

Dubokom emocijom i snažnom porukom kompozicije Grgurevo – kantata za naratora, mješoviti zbor, tamburaški orkestar i udaraljke Davora Bobića, zahtjevnim projektom u izvođenju i produkciji Glazbene škole Požega započela je ova dugo godina iščekivana promocija jedinstvene monografije Grgurevo.

Monografija Grgurevo prva je cjelovita etnološko antropološka analiza ovog u svijetu jedinstvenog vinogradarskog običaja, zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Uz znanstveno-popularni tekst Maje Žebčević Matić, etnologinje Gradskog muzeja Požega, čiji su recenzenti dr. sc. Žarko Španiček i dr. sc. Klementina Batina, poseban dojam ostavljaju 242 nikada viđene fotografije iz projekta digitalizacije obiteljskih fotografija Kluba čitatelja vlastite prošlosti.

Zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Grada Požege monografija Grgurevo je objavljena povodom 200. godišnjice prvog pisanog spomena običaja Grgureva 1825. godine, a dodana vrijednost je i QR poveznica na kantatu Davora Bobića „Grgurevo“ u izvođenju i produkciji Glazbene škole Požega.

Grad Požega, kao i gradonačelnik dr. sc. Željko Glavić svojim su zalaganjem, financijskom i moralnom podrškom uvelike doprinijeli realizaciji ovog važnog projekta koji je dodatno obogatio kulturno-povijesnu baštinu Požežana. Oduševljen velikim odazivom građana, gradonačelnik Glavić istaknuo je koliko je ova publikacija važna za sve Požežane jer predstavlja običaj koji je dio identiteta ovoga grada dodavši kako „Požega ima prebogatu kulturnu, povijesnu i duhovnu tradiciju“.

Kao velika podrška autorici, urednica publikacije, ravnateljica Gradskog muzeja Požega Ljiljana Marić naglasila je izuzetnu važnost ovog djela dodajući „Grugurevo kao jedinstvena manifestacija u svijetu je nešto što se ne može povezati ni s jednim gradom, osim s Požegom. Ono je nerazdvojni dio identiteta ovog grada, a kako je nastajao, kako se njegovao i čuvao taj identitet sadržaj je ove monografije. Ona je smjernica i putokaz kako i u budućnosti ova tradicija treba živjeti. I zbog toga je ona neprocjenjiva“. Ravnateljica Marić uz zahvale autorici također je uputila zahvale svim građanima koji su svojim poklonjenim vremenom, pričama i obiteljskim fotografijama doprinijeli stvaranju ove vrijedne monografije. „Vi ste čuvari ove baštine, vi ste ponos ovog grada koji je sada dobio i knjigu u kojoj je to zauvijek i zapisano.“

Kao recenzent ove publikacije pročelnik konzervatorskog odjela u Požegi dr. sc. Žarko Španiček osvrnuo se na početke autoričinih istraživanja iz 1994. godine naglašavajući kako je Grgurevo običaj koji postoji već 200 godina no nitko o njemu nije pisao na ovako opsežan i detaljan način. Dugogodišnje istraživanje ovog običaja učinilo je autoricu Žebčević Matić najvećim poznavateljem Grgureva te su prvi rezultati bili vidljivi 2007. godine kada Grgurevo postaje dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske na prijedlog autorice. Ističući veliki trud autorice i tridesetogodišnje uporno istraživanje recenzent Španiček preporučio je ovu znanstveno popularnu publikaciju svim građanima Požege jer monografija sadržava mnoštvo dokumentarnih informacija prezentiranih na zanimljiv i poučan način.

Recenzentica dr. sc. Klementina Batina, znanstvenica iz Etnološkog zavoda HAZU-a u Zagrebu istaknula je kako je „Maja Žebčević Matić kao etnologinja i kustosica unatrag nekoliko desetljeća vrijedno radila na istraživanju, zaštiti i prezentaciji kulturno-povijesne i etnološke baštine požeškoga kraja i borila se za njezinu valorizaciju i vidljivost na nacionalnom nivou. Ova knjiga je samo još jedan krasan rezultat njezinog vrijednog rada“.

Klapa sv. Lovro svojim je je izvedbama (Zdravica „Domaćine dragi“ i „U boj, u boj!“) svečano uveličala promociju ove hvalevrijedne monografije.

Vrlo dojmljivog dizajna Bilić & Müller studija na 292 stranice, publikacija je zamišljena kao poluga jačanja lokalnog i nacionalnog identiteta, poticaj stručnjacima na daljnje istraživanje te uspostavljanje budućeg nužnog dijaloga i suradnje stručnjaka i zajednice u svrhu očuvanja i revitalizacije običaja Grgureva.

Kakav je bio glazbeni život Požege u vrijeme osnivanja Gradskog muzeja Požega danas smo otkrili na otvorenju izložbe „Požega u notama“. U godini obilježavanja stote obljetnice Muzeja ovim se projektom nastojalo u suradnji s Glazbenom školom Požega oživjeti glazbeni život našeg grada u vremenu kada je nastajao Muzej.

„Požeški glazbeni život prije stotinu godina, slobodno možemo reći, nije zaostajao za srednjoeuropskim gradovima svoje veličine, čak štoviše gradska vlast je nastojala da voditelji glazbenih društava budu visoko školovane osobe. Meni je drago da u našem gradu zahvaljujući Glazbenoj školi Požega opet imamo tu srednjoeuropsku razinu glazbenog života“ naglasila je ravnateljica Muzeja Ljiljana Marić ističući kako je izložba rezultat zajedničkog projekta Muzeja i Glazbene škole Požega.

O drugom dijelu ovog hvalevrijednog projekta Glazbene škole Požega i Gradskog muzeja Požega govorila je profesorica savjetnica Glazbene škole Požega – Branka Horvat.

Glazbena škola Požega „oživjet“ će glazbeni repertoar koji se izvodio na koncertima i raznim gradskim priredbama prije 100 godina, odnosno 1924., 1925. i 1926. godine prema obavijestima i osvrtima iz lokalnih novina onoga doba te dodala „kroz osam glazbenih brojeva publika će svjedočiti visokoj razini muziciranja u našem gradu prije 100 godina, a sve informacije i zanimljivi detalji o izvedba nalaziti će se u programskoj knjižici koju priprema Glazbena škola Požega.“

Više o izložbi „Požega u notama“ rekla nam je sama autorica, kustosica Tihana Benčić Španiček ističući kako su osim tradicionalnih glazbenih događanja, posebnim koncertima obilježene su velike kulturno-povijesne obljetnice, poput tisuću godina Hrvatskog kraljevstva i sto godina hrvatske himne. Slavili su se i velikani klasične glazbe koji su u ovom razdoblju imali velike obljetnice, poput Beethovena, Schuberta i Smetane te dodala glazba je oduvijek bila sastavni dio kulturnog identiteta Požege, a ova izložba prikazuje dio tog bogatog naslijeđa kroz izlaganje originalnih notnih zapisa, glazbenih instrumenata, fotografija i dokumenata koji svjedoče o raznolikosti i kvaliteti tadašnje glazbene scene te visoko razvijenoj glazbenoj kulturi.

Program otvorenja moderirala je Ivona Vukušić, voditeljica odnosa s javnošću Gradskog muzeja Požega dok su Učenici Glazbene škole Požega David Vrkić na gitari te Duo harmonika - David Kresovljak i David Matanović svojim prekrasnim izvedbama uvelike doprinijeli svečanosti otvorenja ove hvalevrijedne izložbe.