Ponedjeljak, 06 Prosinac 2021 12:20

Ostavština Matka Peića

U galeriji portreta hrvatskih gradova, Požega ima svoj portret toliko originalan da mu je teško naći slična, a kamoli isti!

Gradski muzej Požega ove godine uspio je, uz financijsku potporu Grada Požege, otkupiti ostavštinu Matka Peića i na taj način značajno obogatiti svoj fundus. Povodom današnjeg dana, 6. prosinca 2021. godine, kad Gradski muzej Požega obilježava 97 godina svog postojanja želimo predstaviti ovu ostavštinu.

Matko Peić je bio umjetnik, slikar, povjesničar umjetnosti, putopisac, esejist, akademik … Rođen je 1923. godine u Požegi gdje se i školovao do odlaska u Zagreb na studij slikarstva. Godine 1947. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti te 1951. godine povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1955. bio je stipendist francuske vlade na Sorbonnei i na College de France. Od 1956. godine predavao je povijest umjetnosti na Akademiji likovnih umjetnosti, a 1971. godine doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s tezom iz povijesti književnosti Barok i rokoko u djelu Antuna Kanižlića. Godine 1977. imenovan je članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Putovao je Europom i svijetom, putovao je da bi uživao. Za djelo Skitnje dobio je Nagradu grada Zagreba, a za djelo Europske skitnje Nagradu Ivan Goran Kovačić. Objavljivao je likovne kritike i eseje te radio priloge za TV kalendar. Specijalizirao je muzejski i pedagoški rad u Londonu. Autor je, još uvijek aktualnog, udžbenika za srednje škole Pristup likovnom djelu.

Najčešće je slikao u tehnici akvarela ističući pri tome da mu rad u akvarelu omogućavao najveću mjeru jasnoće, kristalnosti i određenosti te da je on akvarelist i dok piše.

Matko Peić umro je 1999. godine.

Nakon smrti Matka Peića Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba osnovao je komisiju koja je pregledala, popisala i predložila mjere zaštite ostavštine Matka Peića koja se nalazila u stanu u kojem je živio te u kabinetu koji je koristio u sklopu Akademije likovnih umjetnosti, Ilica 85.

U stanu se nalazila zbirka umjetnina Matka Peića koja je bila sačinjena od 75 likovna rada, uglavnom slika hrvatskih autora te nešto sitne plastike. Matko Peić imao je i brojem značajnu knjižnicu koja se sastojala od ukupno 6 226 bibliotečnih jedinica. Količinski je popisano i arhivsko gradivo (oko 50 kutija i 30 najlonskih vreća). Arhivsko gradivo obuhvaća rukopise (strojopisi i autografi), bilješke, korespondenciju, novinske isječke ili cjelovite brojeve novina, časopisa, kataloga, knjige, separate iz knjiga, fotografije i negative, plakate i sl. Među arhivskim gradivom su i osobni dokumenti, svjedodžba iz 1941. godine, dnevnici Matka Peića i jedna bilježnica s pjesmama, diplome, priznanja i plakete, računi i obračuni autorskih honorara, razni ugovori i potvrde o isplaćenim mirovinama te notesi u koje je zapisivao sve što zapazi ili smisli.

Iz prostora kabineta Akademije likovnih umjetnosti još je popisano oko 225 kutija bibliotečne građe, odnosno (9 589 bibliotečnih jedinica) i 54 ambalažne kutije arhivskog gradiva.

Ministarstvo kulture donijelo je 2007. godine Rješenje kojim je ovu ostavštinu Zbirka akademika Matka Peića proglasilo kulturnim dobrom (Klasa: UP-I612-08/07/-06/0162, Urbroj: 532-04-01-1/4-07-2, od 12. srpnja 2007. godine) te predložilo da se sačuva cjelovitost ove ostavštine.

Oko njegove ostavštine vodio se sudski spor koji je okončan 2019. godine. Zakonski nasljednici ponudili su nam ostavštinu na otkup prošle godine, što smo uspjeli riješiti nedavno.

Građu smo preuzeli i smjestili u prostor koji nam je osigurao Grad Požega te nas sad očekuje opsežan posao oko sređivanja ove građe. Nadamo se da ćemo do kraja 2024. uspjeti završiti ovaj posao. U planu nam je ovu građu i prezentirati, prvenstveno kroz izložbe, predavanja, putem naše web stranice i društvenih mreža. Kako ova građa ne bi samo stajala negdje, razmišljamo i o projektu realizacije spomen sobe Matka Peića kako bi na primjeren način odali poštovanje ovom požeškom umjetniku.

Zbirka akademika Matka Peića predstavlja vrlo vrijednu kulturnu baštinu od interesa za Gradski muzej i Grad Požegu.