U izložbenoj dvorani Gradskog muzeja 27.08. na konferenciji za novinare predstavljena je nova izložba „Kruh nebeski“ – izložba molitvenika iz fundusa Gradskog muzeja te ujedno i otvorena za javnost. Izložba autorica Dijane Klarić i Ljiljane Marić, kako je istaknula na početku koneferncije Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Muzeja nastala je u suradnji s Gradskom knjižnicom Požega te uz stručnu pomoć Marine Vinaj, voditeljice osječkog Odjela knjižnice Muzeja Slavonije. Na suradnji oko realizacije izložbe zahvalila se i ravnateljica Gradske knjižnice Aleksandra Šutalo.

Molitvenici su na ovoj izložbi i u katalog promatrani, analizirani i predstavljeni kao muzejski predmet, zatim kao jedinica knjižnične građe, ali i kao književno djelo koje otkriva raritetne primjerke iz povijesti hrvatskog jezika i književnosti. Molitvenik kao muzejski predmet dokumentira stvarnost u kojoj je nastao i živio. Izgled i vrsta uveza svjedoči o različitim umjetničkim stilovima kroz povijest. Memorabilije i rukopisne bilješke otkrivaju osobnu priču vlasnika te nerijetko čitavu genealogiju jedne obitelji – istaknula je Dijana Klarić, autorica kataloga i jedna od autorica izložbe.

Dodala je da je najstariji izloženi molitvenik vodič kroz kršćanske pobožnosti na francuskom jeziku L’Ange conducteur… tiskan u Parizu 1681., a najzanimljiviji molitvenik zasigurno je Varia pietatis autora Stanislava Losgotta, tiskan u Budimu 1769. koji je pripadao je grofu Antunu Jankoviću Daruvarskom, a u kojem je zapisivao podatke o rođenju i smrti svoje djece kao i podatke o zarukama i vjenčanju sa svojom suprugom.

Izloženi su i stari i rijetki zavičajni molitvenici Antuna Kanižlića, Jeronima Lipovčića, Emerika Pavića, Jurja Muliha, kao i prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik na kojemu je radio i zavičajnik Grgur Čevapović.

Ljiljana Marić, a autorica izložbe istaknula je da je izložba dobila ime po molitveniku „Kruh nebeski“ koji je doživio kod nas najveći broj izdanja – čak 46. Ono po čemu je ova izložba jedinstvena je najstarija poznata sačuvana krunica na tlu Hrvatske, s prijelaza iz 14. u 15. stoljeće koja je pronađena tijekom revizijskih arheoloških istraživanja benediktinske opatije sv. Mihovila Arkanđela na Rudini 2019. godine, a čemu su Gradski muzej u Požegi izvijestili dr. sc. Ana Azinović Bebek i Petar Sekulić.

Ljiljana Marić je istaknula da se ova krunica sastoji od 139 većih zrna valjkastog oblika, 14 manjih okruglih zrna, 2 plosnata okrugla manja zrna i 3 veća okrugla zrna koja su izrađena od kosti. -Vjerojatno je izvorno imala 150 valjkastih zrna, a takve se krunice nazivaju Pater noster brojanice i preteča su krunica kakve mi danas poznajemo. Njihovih 150 zrna predstavljalo je 150 molitava Očenaša, koje su nepismenim redovnicima bile zamjena za 150 psalama koje su trebali dnevno izmoliti – istaknula je Ljiljana Marić dodajući šaljivo da korona ( lat. naziv za krunicu) nigdje nije tako vidljiva kao u njihovom Muzeju!

O izložbi je govorila i Marina Vinaj, koja je napisala predgovor katalogu, a otvorio ju je požeški gradonačelnik Darko Puljašić. – Slavoniju često u turizmu povezujemo s pojmom hedonizma, a naš grad nudi jedan viši oblik hedonizma, a to je da hrani i dušu i tijelo, da hrani duh koji su nam ostavili naši preci koji su nas obogatili. Pozivamo sve Požežanke, Požežane, sve Slavonce da dođu i uživaju jer se imamo čime ponositi. – poručio je gradonačelnik Puljašić.

A izložba koja će biti otvorena do 31. listopada moći će se pogledati od ponedjeljka do subote prijepodne od 10 do 12 sati, te ponedjeljkom i srijedom poslijepodne od 18 do 20 sati. Tijekom Aurea festa, od petka 28. kolovoza do nedjelje 30. kolovoza. izložba će se moći pogledati od 19 do 22 sata uz pridržavanje svih epidemioloških mjera zbog sigurnosti posjetitelja i naših djelatnika.