S veseljem vas pozivamo na otvorenje izložbe Terpsihore akademske kiparice Tatjane Kostanjević koje će se održati u utorak, 30. travnja u 11,00 sati.

Veselimo se vašem dolasku!

TATJANA KOSTANJEVIĆ

Tatjana Kostanjević rođena je 1963. u Rijeci. Diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1988. godine. 

Svojim se umjetničkim radom predstavila na četrdesetak samostalnih izložbi te je isto toliko njenih skulptura postavljeno na javne površine i u javne prostore.

Brončane skulpture Tatjane Kostanjević krase mnoge parkove i urbane površine. Svojim je umjetničkim radom obilježila opatijski park skulpturama Isadore Duncan, Violiniste, portretom Čehova, a opatijski portić interaktivnom skulpturom Barkajola…, dok je ples s maskama iz ciklusa Terpsihore postavljen je u Novom Vinodolskom. Požega se ponosi skulpturom Tesle, zatim četiri metra visokom Sarom koja utjelovljuje legendu o Babinom Viru kao i brončanim portretima značajnijih sugrađana. Rijetko se koji grad može pohvaliti da je postavio skulpturu povjesničaru umjetnosti, kao Radovljica u Sloveniji, čije središte krasi brončani Cene Avguštin u prirodnoj veličini. 

Grad Opatija izdao je monografiju Tatjane Kostanjević 2005. godine, a za doprinos u kulturi dodijeljena joj je 2010. godine nagrada Grada Požege.

Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeke. 

Kao samostalni umjetnik živi i stvara u Požegi i Opatiji.

Tatjana Kostanjević potvrdila se kao majstor interaktivne urbane skulpture, kao likovni pedagog i kreativan scenograf.

TERPSIHORE I DRŽAČICE UGLEDA

Vješta, Razvedena (po formi), Zaljubljena, Izuvena, Šašava, Koza…

Galerija je to razigranih likova gdje je promatrač istovremeno i pripovjedač, gdje kreacija nadvladava bilo kakvu imitaciju ili opisnost. 

Ima tu groteske, ironije, humora, plesa, igre. Interaktivne igre.

One su Terpsihore, a njihove sjene Držačice ugleda.

Terpsihore su skulpture odlivene u bronci, visoke sedamdesetak centimetara. Nastale su kao razmišljanje o urbanim skulpturama velikih dimenzija koje bi se postavljale na trgove, u parkove, šetnice uz more ili nasipe rijeka. Zanimljive, interaktivne, vesele skulpture, oslobođene su bilo kakve spomeničke težine koju brončane skulpture namijenjene javnim površinama najčešće sadrže.

„…Njihova pojavnost je dvojaka, ujedno primitivna i suvremena, animalistička i senzualna, ali svakako uklopljena u vizualnost današnjice. I više nego što izgleda na prvi pogled Tatjana Kostanjević kroz Terpsihore opisuje ženu današnjice, zavodljivu i nježnu, snažnu i uplašenu, smjelu i nesputanu, ali uvijek metaforičnu i magičnu.  Upravo ta slojevitost njezinog rada priziva otvorenost novinama, tumači neobične perspektive u kojima se prihvaća različitost, a nemir i zanesenost, osjetljivost i igra otvaraju vrata nekoj novoj stvarnosti u kojoj svijet postaje zavodljiv i maštovit satkan od bezbrojnih mogućnosti i snova… Objedinjavajući crtež i skulpturu stvara se suglasje iluzije, figure skoro dvodimenzionalne koje ne gubeći ništa od svoje znakovitosti i vizualnosti vrlo dinamično osvajaju prostor svojim gestama i metaforama. Vraćajući se na najelementarniji medij kiparstva – plohu od koje sve počinje, umjetnica zadani motiv razrađuje, dekonstruira,  pretvarajući  ga u osnovu, igru i grotesku, povezanu sa stvarnošću samo minimalističkim ozračjem, asocijativnim i snažnim.“ (Jasna Rodin, mr.sc.)

„…Kiparica se posredstvom skulpture nama poigrava. S jedne strane ona oblikovanjem skulpture promatrača vodi na granicu erotskog svijeta, a s druge prisjeća ga prapovijesnih simboličkih crteža ritualnog plesa lovaca i sakupljača…” (Lidija Ivančević Španiček, prof.)

„Terpsihore, brončani prikazi ženskih oblika Tatjane Kostanjević, iako izrađeni u čvrstom materijalu, ostavljaju dojam iznimne pokretljivosti, a dozu mistične  teatralne zavodljivosti cijelom ciklusu daje zabavna i znalački promišljena igra slobodnih i životnih dvodimenzionalnih likova bačenih sjena, čija je samodopadnost samo prikriveni poziv na  interakciju. Tatjana Kostanjevac se, radovima naizgled lišenim „spomeničke težine“, poigrava volumenom, prostorom, ritmom, karakterom… pa njene figure, iako promišljaju o životu, stilu, poimanju prostora i vremena, djeluju razigrano, koketno, neopterećeno, gotovo prkosno u svom zanosu.“ (Danijela Juranović, prof.)

Izložba je ostvarena uz potporu Grada Nova Gradiška i Ministarstva kulture RH.

Izložba „Muzej(i) u loncu“ koja je nastala kao produkt istoimenog projekta Maje Žebčević Matić, etnologinje u Gradskom muzeju Požega otvorena je 15. travnja u Galeriji Grada Daruvara, a u suradnji s Ekonomsko-turističkom školom i Gradom Daruvarom.

Kroz jedinstveni projekt Muzej u loncu Maja Žebčević Matić godinama pomno istražuje, dokumentira i na jedinstven način predstavlja tradicijsku prehranu Požege, Požeštine, ali i cijele Slavonije kako  bi se sačuvala vrijedna, zaboravljena i široj javnosti nedovoljno poznata nematrijalna kulturna baština istočne Hrvatske.

Izložba se sastoji od panoa na kojima je opis nastanka tradicijskih jela kao i fotografije pripreme jela koje je napravio muzejski tehničar Boris Knez.

Na otvorenju izložbe Maja Žebčević Matić je istaknula da se radi o jedinstvenom muzeološkom pristupu interpretaciji nematerijalne kulturne baštine (običaja i povijesnog konteksta) ovog kraja kroz tradicijska jela. Ali isto tako se želi promijeniti percepcija kako je tradicijska prehrana Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema jednolična, nemaštovita i nezdrava, te naglasiti potencijale koja ova jela imaju u suvremenoj kuhinji i turističkoj ponudi.

Dinka Kavalir, ravnateljica Ekonomsko turističke škole je izrazila zahvalnost Gradskom muzeju Požega i autorima izložbe što su omogućili da se njihovi učenici ali i građani Daruvara upoznaju s vrijednom tradicijom. Izložbu je otvorila Vanda Cegledi, zamjenica gradonačelnika.

Nakon otvorenja izložbe posjetitelji su mogli kušati neka od jela „Muzeja u loncu“ koji su pripremili učenici Ekonomsko turističke škole sa svojim nastavnicima te pogledati film o „Muzejima u loncu“.

U Gradskom muzeju Požega 11. ožujka otvorena je izložba „Korak ispred vremena – Atelier Wollner (1899.- 1934.) autorice Ivane Domanović. 

Sve nazočne ne početku svečanosti otvorenja uoči Dana grada pozdravila je ravnateljica Mirela Pavličić Hein, istaknuvši da Muzej ove godine slavi 95 godina svoga postojanja. Kroz sve te godine, dodala je, uložen je značajan trud  i rad istaknutih kulturnih pojedinaca i entuzijasta od osnivača Muzeja Julija Kempfa do današnjih djelatnika. -Mi smo muzej lokalnog karaktera i naša osnovna misija je zaštita kulturne baštine ovog grada i kraja te prezentacija te baštine vama, građanima Požege i šire okolice. Zato smo se i odlučili na jednu ovakvu izložbu – istaknula je ravnateljica Pavličić Hein.

Ivana Domanović, kustosica u Povijesnom odjelu Muzeja i autorica izložbe je kazala da je fotografija muzejski predmet bogat informacijama jer sadrži niz podataka o osobama ili događajima prikazanim na fotografijama, ali i o samom fotografu. 

Na izložbi je predstavljeno oko 140 fotografija i razglednica koje su nastale u prvom požeškom fotografskom Atelieru Wollner.

-Osoba koja stoji iza imena Atelier Wollner je fotografkinja Cecilija Wollner koja je u to vrijeme imala samo 21 godinu. Ona je na početku djelovala samostalno, a kasnije zajedno sa suprugom Julijem Davidsonom koji je također bio fotograf. Žive u Požegi do 1913. godine kada odlaze u Split, a Atelier Wollner djeluje pod novim vlasnicima, ali istim imenom sve do 1934. godine – objasnila je kustosica Domanović.

Zahvalila je kolegici Lidiji Ivančević Španiček iz Odjela povijesti umjetnosti koja je otkrila da je Cecilija Wollner, koja je fotografsko umijeće stjecala u školi u Beču, prva žena u Hrvatskoj koja je izrađivala fotografije po kojima su nastajale razglednice te kolegici Dubravki Matoković iz Etnološkog odjela koja je izložila dijelove narodne nošnje i fotografije s početka 20.st. naglašavajući važnost fotografija u identifikaciji i proučavanju narodnih nošnji. Također je zahvalila Borisu Maringeru iz Konzervatorskog odjela u Požegi koji je istražio djelovanje Ateliera Wollner i prikazao povijest obitelji Wollner i Davidson u jednom tekstu našeg kataloga te Gradskoj knjižnici i čitaonici na ustupljenim fotografijama književnice Zlate Kolarić Kišur koje su nastale u Atelieru Wollner. Zahvalu je uputila i Dušanu Mirkoviću i Alenu Žagaru na posudbi fotoaparata koji su uz fotoaparate iz Tehničke zbirke Muzeja također izloženi na izložbi, Tomislavu Čeniću na grafičkom oblikovanju  kataloga te muzejskom tehničaru Borisu Knezu i ostalima na pomoći pri postavljanju izložbe.

Izložbu je otvorio zamjenik požeškog gradonačelnika Ferdinad Troha. Kazao je da ova izložba svjedoči o jednom identitetu koji Požega ima kao srednjoeuropski grad. -Ove fotografije bude u nama nostalgiju za nekim prošlim vremenima, ali i respekt jer nas ne samo prisjećaju, već i upozoravaju što nam je činiti kako bi ovaj grad imao bolju budućnost – istaknuo je dogradonačelnik Troha te se zahvalio svim djelatnicima Muzeja na uloženom trudu u realizaciji ove izložbe u dane kada Grad slavi svoj dan.

Svečanost otvorenja izložbe na kojoj se mogu vidjeti fotografije i razglednice koje prikazuju politički  i društveni život, razna požeška kulturna i sportska društva, ženski svijet i modu, narodne nošnje i slično na početku 20. stoljeća vodila je Dijana Klarić, a u glazbenom dijelu nastupili su učenici Glazbene škole, Marija Orešković na gitari i Filip Cindrić na harmonici.

Uz fotografije prve požeške fotografkinje mogla su se kušati i vina našeg stalnog sponzora Vinarije Kaptol koja nastaju pod vodstvom također jedne žene, enologinje Anite Matijević.

Izložba se može pogledati do 1.lipnja.

Kroz povijest izrade motiva na tekstilu ogledaju se tkalačke vještine i likovna kreativnost seoskih žena. Uz veliki broj geometrijskih i biljnih motiva u manjoj mjeri pojavljuju se i životinjski. Njihov oblik je podređen strukturi tehnike tkanja ili veza, kao i vještini tkalje ili vezilje. Na dijelovima svečane odjeće, vunenih prekrivača i ručnika prisutni su pijetlovi, patke, golubovi, paunovi, jeleni, konji, psi… kao samostalni likovi,  simetrično postavljeni u zrcalnom odrazu ili raspoređeni u horizontalnom nizu. Iako pretpostavljamo njihova magijsko-simbolična značenja od prapovijesti, treba uzeti u obzir i utjecaj uzoraka ručnih radova i građanske kulture u određivanju njihovog porijekla.

Noć muzeja u Gradskom muzeju Požega počela je likovnom radionicom  za djecu pod nazivom „Osjeti, vidi i doživi umjetnost“ koju je vodila Sanja Mišić, učiteljica likovne kulture u kutjevačkoj i jakšičkoj osnovnoj školi.  Slijedio je program pod nazivom „Muzej u Muzeju“ u sklopu kojeg su posjetitelji požeškog Muzeja mogli uživo pratiti što se događa u pakračkom Muzeju, a oni u pakračkom što se događa u požeškom. U dva sata programa Požežani su odslušali koncert Osnovne glazbene škole Pakrac na kojem su nastupili Staša Kukić na flauti, Leon Kaurin na harmonici, Matija Kunce na gitari, Karlo Zanetti na tamburici, Dorotea Hihlik i Alexander Gustovarac na klaviru te se uz stručno vodstvo Maria Baraća upoznali se s pakračkom izložbom „Priče iz školskih klupa“. Požežani i Pakračna iz požeškog muzeja mogli su poslušati koncert Glazbene škole Požega na kojem su nastupili Anamarija Ralašić i Patrick Tomljanović na klaviru, Eva Svjetličić na gitari, Fran Matić na rogu, sopranistica Ilijana Marić i tenor Luka Žiberna te uz stručno vodstvo Ljiljane Marić pogledati izložbu „O životinjama i ljudima“. Na početku ovog programa posjetiteljima se obratila ravnateljica požeškog Muzeja Mirela Pavličić Hein, te pakračkog Jelena Hihlik. Svima su zaželjele dobrodošlicu i ugodan boravak u muzejskim prostorima i na muzejskim programima te istaknule kako su oba muzeja u slavljeničkim godinama, požeški u 95. obljetnici a pakrački u desetoj. Ovom dijelu programu priključili su se i čelni ljudi Požege i Pakraca, Darko Puljašić i Anamarija Blažević.

Nakon zajedničkog programa u požeškom Muzeju je Maja Žebčević Matić predstavila je projekt eMuzej, čijeg je ona autorica, a koji je zamišljen  tako da se kroz interaktivnu priču o Gradskom muzeju i ostale edukativne sadržaje upozna poviješću ovog kraja i samog Muzeja. Program Noći muzeja završio je zanimljivim kvizom znanja u suradnji s udrugom „Kvizoljupci Zlatne doline“ kroz koji su natjecatelji pokazivali znanje o muzejima općenito, o požeškom muzeju te o prošlosti Požeštine. Najviše znanja pokazala je ekipa u sastavu Vera Ćuže Abramović, Mislav Bođnjak i Vjekoslav Kramberger. Tijekom trajanja Noći muzeja posjetitelji su mogli vidjeti kako nastaje 3D print poznate rudinske glave, najpoznatijeg suvenira Gradskog muzeja Požega.

Zahvaljujemo svim posjetiteljima Noći muzeja, svima koji su sudjelovali u programu i svima koji su omogućili da da se ona održi, a posebno Gradskom kazalištu Požega, Glazbenoj školi Požega, Muzeju Grada Pakraca, udruzi „Kvizoljupci Zlatne doline“, Pizza Bolte, Vinariji Kaptol, mljekari Biz, vlč. Marijanu Paveliću, Filipu i Mariju Križancu, Sanji Mišić, Barbari Ozanjak i Andreji Vojnić.

Noć muzeja 2019.

MUZEJI – Inovacije i digitalna budućnost

18.00 sati - O životinjama i ljudima – izložba

Razgledavanje izložbe O životinjama i ljudima, gostujuće izložbe Etnografskog muzeja u Zagrebu, a govori o odnosu čovjeka prema životinjama kroz povijest sa socijalnog, gospodarskog i znanstvenog stajališta.

18.00 sati - 3D ispis 

Demonstracija 3D ispisa.

18.00 sati - Osjeti, vidi i doživi umjetnost, igraonica za djecu

Radionica kolaža za djecu Osjeti, vidi i doživi umjetnost u sklopu izložbe O životinjama i ljudima. Voditeljice Sanja Mišić i Monika Kostić, učiteljice likovne kulture.

19.30 sati - Muzej u Muzeju,  poseban program

Uključivanje UŽIVO u program Muzeja grada Pakraca uz glazbeni koncert Osnovne glazbene škole u Pakrac i Glazbene škole Požega te stručna vodstva na izložbi Priče iz školskih klupa (Muzej grada Pakraca) i izložbe O životinjama i ljudima (Gradski muzej Požega).

22.00 sata – eMuzej,  projekcija 

Prezentacija aplikacije eMuzej koja je zamišljena tako da se korisnik kroz interaktivnu priču o Gradskom muzeju Požegu i kroz edukativan sadržaj upozna s dugogodišnjem djelovanjem Gradskog muzeja i da se kod njega pobudi interes za kulturnu baštinu te da postane redovni posjetitelj muzeja.

22.30 - Kviz znanja, poseban program

Kviz znanja osmišljen je u suradnji s udrugom Kvizoljupci Zlatne doline.

U sklopu Noći muzeja koju ćete imati prilike proživjeti 1. veljače 2019. u Gradskom muzeju Požega, odigrat ćemo zabavni ekipni kviz (pub kviz). Predviđeno početak kviza je u 22.30, a sveukupno trajanje između 1-1,5 sat. Kazimir i Hrvoje iz udruge Kvizoljupci Zlatne doline pripremit će nam 30 pitanja, a na vama je da skupite ekipu od 3 člana, smislite ime ekipe i prijavite se putem komentara ovog statusa (ime ekipe+imena i prezimena svih članova). Prijave se primaju do 31.1. (dan uoči kviza) do 12 sati. Prostor u kojem ćemo igrati dozvoljava maksimalno 10 tročlanih ekipa. Dakle, nemojte previše čekati s prijavom, a pojedinog prijavljenog člana moguće je zamijeniti sve do zaključenja prijava. Kviz jest natjecateljskog karaktera (predviđene su nagradice za sve sudionike te nagrade za prvoplasiranu ekipu), ali svima nam je cilj prije svega dobro se zabaviti i možda ponešto naučiti. Usput, kviz je tematski – muzejski. Dakle, moguća su pitanja o samom požeškom muzeju, lokalnim povijesnim artefaktima i arheološkim nalazištima, poznatim svjetskim muzejima, slavnim arheolozima i muzealcima, znamenitim svjetskim muzejskim otkrićima, nalazištima i izlošcima, možda ponekom neobičnom muzeju… Ne bojte se težine pitanja, bit će od vrlo lakih pa do onih malo težih, onako kako bi trebalo biti u svakom pub kvizu. Očekujemo vas s nestrpljenjem i radujemo se zajedničkom druženju.