U impresivnom ambijentu Hrvatskog državnog arhiva, pred brojnim uzvanicima i ljubiteljima tradicije, svečano je predstavljena monografija „Grgurevo“ autorice Maje Žebčević Matić. Ovaj izniman izdavački pothvat Gradskog muzeja Požega ne predstavlja samo knjigu, već trajni spomenik identitetu grada i običaju koji već stoljećima živi na požeškim obroncima.
Gradonačelnik Grada Požege Borislav Miličević poželio je dobrodošlicu svim prisutnima te naglasio kako upravo iz ove monografije svi Požežani crpe svoj identitet te ju ostavljaju u nasljeđe generacijama koje dolaze.
Važnost monografije za turistički i kulturni identitet istaknula je doc. dr. sc. Tanja Baran, naglasivši kako je nezamislivo brendirati požeške vinograde bez autentične priče o Grgurevu: „Bez tradicijske kulture mi smo bez identiteta, stoga je kultura toliko važna jer nas upravo ona oblikuje. Aspekt tradicijske kulture je živa mreža običaja, vjerovanja i estetskih oblika nastalih u Hrvatskoj, u kojoj se spaja kršćanska simbolika sa seoskim i građanskim životnim ciklusom te snažnim osjećajem lokalne pripadnosti.“
Stručno utemeljena, ali izuzetno pitka knjiga detaljno analizira običaj, objedinjuje zapise dobivene od čak 50 kazivača uz istraživanje 137 bibliografskih jedinica te donosi 242 dragocjene fotografije, mahom iz obiteljskih albuma prikupljenih kroz projekt „Klub čitatelja vlastite prošlosti“.
O važnosti ovakvog pristupa na promociji je govorio dr. sc. Žarko Španiček, recenzent i pročelnik konzervatorskog odjela u Požegi: „Ova knjiga posjeduje distinkciju između povijesnih zbivanja i usmene predaje u kojoj fra Luka Ibrišimović ima glavnu ulogu i to je dobrodošlo spoznajno-stručno područje. Njezine glavne vrijednosti se sastoje u tome što se monografija bavi prošlošću, sadašnjošću, ali i nastoji podcrtati budućnost običaja Grgurevo na jedan vrlo temeljit način. Ujedno, Grgurevo je sastavni i nezaobilazni dio nematerijalne baštine.“
Monografija je plod tridesetogodišnjeg istraživačkog rada i ljubavi prema zavičaju. Na 292 stranice teksta, koji je ravnateljica Muzeja Ljiljana Marić opisala kao „gotovo trilerski napet“, ispričana je povijest običaja koji je započeo prije više od tri stoljeća i kojeg treba na izvorni način sačuvati i u budućnosti, a ova monografija je za to prava smjernica.
Autorica Maja Žebčević Matić upozorila je da se Grgurevo danas susreće s ozbiljnim izazovima globalizma. Istaknula je problem sve manjeg broja vinogradara, gubitak povezanosti novih generacija s tradicijom, ali i zakonska ograničenja zbog kojih se gubi ključan element običaja – gromoglasno pucanje iz mužara.
Promocija je otkrila i fascinantne povijesne podatke o boravku Požežana u glavnom gradu. Autorica je predstavila fotografiju staru 90 godina koja prikazuje društvo „Šijak“ kako 1936. godine slavi Grgurevo u zagrebačkim vinogradima. Spomenuta je i znakovita iskaznica iz 1971. godine u vlasništvu Dragutina Štirmera, tadašnjeg predsjednika kluba Požežana i prvog gradonačelnika Požege u suvremenoj Hrvatskoj. Ova večer bila je ujedno i poziv na novu inicijativu okupljanja Požežana i prijatelja grada uoči njegova 800. rođendana.
Atmosferu su dodatno obogatili nastupi glumice i glazbenice Ružice Maurus te vodstvo glumice Antonije Stanišić Šperanda.
Doživljaj je zaokružen i gastronomski zahvaljujući restoranu Zlatni lug. Gosti su mogli kušati izvorni vinogradarski ćevap, autentični specijalitet zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro čija je vještina pripreme simbol požeške gastronomske scene. Uz specijalitet su poslužena vina požeške Udruge vinogradara, vinara i voćara „Stjepan Koydl“.
Tiskanje monografije financijski su podržali Ministarstvo kulture i medija RH te Grad Požega. Ravnateljica Marić naglasila je kako je ovaj dolazak u Zagreb poticaj za nove projekte, ali i poziv svima da posjete Požegu, ne samo tijekom Grgureva, već i kako bi razgledali novi stalni postav Gradskog muzeja Požega koji je, kako kaže, „zaista dobra navika“.
