U Gradskom muzeju Požega svečano je otvorena opsežna arheološka izložba „Od kamena do željeza: kontinuitet i promjene – Prapovijest Požeške kotline kroz arheološka istraživanja od 2001. do 2025. godine“, a ujedno je započeo i trodnevni znanstveni skup „Prapovijest Požeške kotline na pragu novog tisućljeća“.
Povod ovim velikim kulturnim i znanstvenim događanjima jesu sustavna i zaštitna arheološka istraživanja provedena u proteklih 25 godina na prostoru Požeške kotline. Ona su donijela ključne nove spoznaje o prapovijesti ovoga kraja – od najranijih neolitičkih kultura pa sve do kraja mlađeg željeznog doba i uspostave rimske vlasti u 1. stoljeću.
Znanstveni skup okuplja vodeće arheologe i stručnjake
Znanstveni skup koji se održava od 27. do 29. listopada nastao je u suradnji Gradskog muzeja Požega s Arheološkim muzejom u Zagrebu, Centrom za prapovijesna istraživanja, Hrvatskim arheološkim društvom te Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Urednički odbor skupa čine dr. sc. Jacqueline Balen, muzejska savjetnica iz Arheološkog muzeja u Zagrebu i predsjednica Hrvatskog arheološkog društva, prof. dr. sc. Hrvoje Potrebica, predsjednik Centra za prapovijesna istraživanja, ujedno i redoviti profesor na Katedri za prapovijesnu arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Mirela Pavličić Hein, viša kustosica Gradskog muzeja Požega. Skup po prvi put na jednom mjestu okuplja ustanove i voditelje istraživanja radi prezentacije cjelovitih rezultata radova na ovom području.
U sklopu programa skupa predstavljana je znanstveno-popularna publikacija „Potočani – život i smrt u pretpovijesti“, autora dr. sc. Ivora Jankovića i dr. sc. Marija Novaka s Instituta za antropologiju te dr. sc. Jacqueline Balen iz AMZ-a, koja donosi detaljne analize masovnog prapovijesnog ukopa iz oko 4200. g. pr. Kr., slučajno otkrivenog u Potočanima 2007. godine.
Izložbeni postav i bogatstvo arheoloških nalaza
Sama izložba autorice Mirele Pavličić Hein donosi izbor najzanimljivijih nalaza više od 70 arheoloških istraživanja u proteklih četvrt stoljeća – uključujući Kaptol Gradac, Alilovce Lipje, Vidovce Glogove i Rosulje, Dervišagu Rosulje, Migalovce Vojvodine, Trenkovo Međuputi, Daranovce Kamenjače te Potočane.
Otvorenje je uveličano glazbenim nastupom Noe Crnkovića na gitari, učenika Glazbene škole Požega u klasi profesora Antuna Markulića, nakon čega se uzvanicima obratila ravnateljica Gradskoga muzeja Požega, Ljiljana Marić.
„Sva naša nova otkrića u zadnjih 25 godina iz različitih razdoblja prapovijesti iznova potvrđuju da je ovaj prostor u tim vremenima bio više nego poželjan za život, odnosno da su ga nastanjivale zajednice koje su zahvaljujući životu upravo na ovim prostorima izgrađivale svoju moć koja se ponekad mogla uspoređivati sa sličnim europskim moćnim središtima. Ovo skriveno blago pod zemljom postaje dio naše kulturne baštine, dio našeg identiteta i bogatstva, što je za stanovnike današnje Požeške kotline neprocjenjivo“, istaknula je ravnateljica Marić.
„Iza svakog izloženog predmeta stoji rad, stručna analiza i nastojanje da se pronađeni trag smjesti u odgovarajući povijesni kontekst. Ono što danas možemo vidjeti u muzeju često je tek mali, ali iznimno vrijedan dio mnogo veće priče koja se otkriva na terenu. Upravo zato istraživanje i predstavljanje baštine nije samo zadaća muzeja i arheologa, već i zajednička odgovornost lokalne zajednice, koja svojim razumijevanjem i potporom omogućuje da se vrijednosti prošlosti sačuvaju za budućnost“, dugotrajnost i zahtjevnost arheološkog poziva obrazložila je autorica izložbe Mirela Pavličić Hein.
Posebna zahvala upućena je osnivaču Muzeja – Gradu Požegi na čelu s gradonačelnikom dr. sc. Borislavom Miličevićem te Požeško-slavonskoj županiji i županici Antoniji Jozić. Istaknuto je kako Grad Požega i Požeško-slavonska županija u kontinuitetu prepoznaju iznimnu važnost arheoloških istraživanja te pružaju svesrdnu potporu projektima koji čuvaju i promoviraju bogatu kulturnu baštinu Požeške kotline. Zahvaljujući takvom razumijevanju i potpori lokalne i regionalne samouprave, vrijedni povijesni nalazi ne ostaju zatvoreni u stručnim publikacijama i znanstvenim raspravama, već postaju dostupni cijeloj zajednici – djeci, mladima, obiteljima i posjetiteljima, svrstavajući Požešku kotlinu u poželjnu povijesnu i kulturnu destinaciju. Zahvala je upućena i Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske te općinama Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika te svim donatorima i sponzorima.
Izložba ostaje otvorena do 24. prosinca 2026. godine.
