Gradski muzej Požega tijekom siječnja i veljače ove godine ugostit će jednu zanimljivu izložbu iz Republike Češke, Barun Trenk, novo lice legende, najavila je na današnjoj konferenciji za novinare Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Muzeja.
Kazala je da se radi o izložbi koja je nastala u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta i Kapucinske grobnice u Brnu. Autori izložbe su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová, Petr Vachůt, a prikazuje rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka.
Izložba je izvorno bila na češkom, a Gradski muzej Požega je u suradnji s Muzejom grada Pakraca i Gradskim muzejom Bjelovar napravio prilagodbu, preveo sve tekstove i tiskao nove panoe.
Ivana Domanović, kustosica Povijesnog odjela je istaknula da je Požega na mnogo načina povezana s barunom Trenkom. On je s braćom pohađao isusovačku gimnaziju u Požegi te je stanovao u požeškoj Kolegiji.
Obitelj Trenk na području požeške županije je pribavila i dosta imanja. Najprije Brestovac, a kasnije Veliku, Pakrac i Pleternicu. Franjo je tako uz svoja i očeva imanja postao najbogatiji plemić u Slavoniji, a za sebe je u više navrata rekao kako se smatra Slavoncem – objasnila je kustosica Domanović.
Dodala je kako Trenka najviše pamtimo po njegovim pandurima, odnosno "Trenkovoj pandurskoj regimenti" iz koje je nastala čuvena 53. pješačka pukovnija, najstarija hrvatska pukovnija koja je djelovala sve do raspada Austro – Ugarske Monarhije krajem 1918. godine.
Ljiljana Marić, muzejska pedagoginja istaknula je da je ova izložba jedinstvena i prva po tome što će se na njoj vidjeti rekonstrukcija jedne povijesne osobe, odnosno njezin stvaran povijesni izgled. Osim izgleda antropološkom analizom dobili su se podaci od kojih je sve bolesti Trenk bolovao, jesu li ga boljela leđa, zašto je imao zubnog kamenca više nego ostali u to vrijeme, zašto je šepao, koji broj obuće je nosio, koliko je bio visok, je li pušio, je li bio dešnjak ili ljevak… i niz drugih zanimljivosti.
Osim rekonstrukcije, dodala je, napravljena je i animacija na taj način da je digitalnom modelu Trenka bio pridružen pokret upotrebom istih animacijskih programa i postupaka kakve upotrebljavaju filmski studiji. Animacija je bila rađena u programu kao i animacija u filmu Avatar. Video je nastao upotrebom programa koji su se koristili za izradu efekata u filmu Rouge One: Priča iz Ratova zvijezda.
Otvorenje izložbe je u četvrtak, 16. siječnja 2020. godine u 18 sati. Izložba ostaje otvorena do 29. veljače, a moći će se pogledati od ponedjeljka do subote, prijepodne od 10 do 12 sati, te ponedjeljkom i srijedom, poslijepodne od 17 do 19 sati.
