U subotu, 2. veljače 2013. u 10.00 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega održano je predavanje na temu: «Veze Požeške doline i alpskog prostora u željeznom dobu (Istraživanja kneževskih središta u Kaptolu i Novom Mestu)» predavača Boruta Križa, uglednog arheologa iz Slovenije.

Borut Križ je kustos arheološke zbirke u Dolenjskom muzeju u Novom Mestu. Više od trideset godina bavi se arheološkim istraživanjima prostora Dolenjske i željeznim dobom u cjelini. Autor je čitavog niza izložbi i kataloga, a ostvario je i značajne rezultate u prezentaciji prapovijesnih nalazišta in situ. Objavio je niz znanstvenih radova i desetak monografija  u Sloveniji i inozemstvu te se svrstava među najbolje europske znanstvenike za razdoblje željeznog doba. Sudjelovao je na mnogobrojnim međunarodnim znanstvenim skupovima i održao veliki broj predavanja širom Europe. Vodio je nekoliko desetaka terenskih istraživanja, a najvažnije među njima je istraživanje koje posljednjih dvadesetak godina vodi na nalazištu Kapiteljska njiva u Novom Mestu. Riječ je o jednom od najvažnijih željeznodobnih nalazišta u europskim razmjerima na kojem je do sada istraženo preko tisuću grobova iz razdoblja od kasnog brončanog doba do mlađeg željeznog doba. Nekropola pod tumulima iz starijeg željeznog doba pokazuje veliku povezanost sa prostorom Požeške kotline, a tijekom mlađeg željeznog doba na istom mjestu se nalazilo najveće istraživano latensko groblje u Europi.

Slike s otvorenja izložbe «Zlatna dolina na pragu Europe»

Gradski muzej Požega na poziv Hrvatskog muzejskog društva već šestu godinu sudjeluje u manifestaciji Noć muzeja. Ovogodišnja Noć muzeja održana je u petak, 25. siječnja 2013., a Gradski muzej Požega priredio je prigodni program.

U srijedu 5. prosinca 2012.g. u Gradskoj vijećnici održana je svečana primopredaja posebnog  arheološkog nalaza – prapovijesnog mača s dijelom sačuvanih korica iz razdoblja 10. do 8.st. pr. Krista.

Pronađen je  na lokalitetu Kaptol –Gradci 2005.g. i nakon toga je prošao proces konzervacije. Sama svečanost je upriličena uoči dana osnutka Gradskog muzeja (6. prosinca 1924.g.)  Kod primopredaje o ovom nalazu i istraživanjima je govorio prof.dr. Hrvoje Potrebica i predao ga osnivaču Muzeja Gradu Požegi, odnosno gradonačelniku koji je dijelom i financirao ova istraživanja. Uime Gradskog  muzeja Požega, ovaj vrijedni muzejski predmet preuzeo je predsjednik Upravnog vijeća Muzeja  dr. Marijan Cesarik.

Uz primopredaju prezentiran je i stolni kalendar za 2013.g. čija je autorica Mirela Pavličić, dipl. arheologinja i povjesničarka umjetnosti, kustosica Arheološkog odjela, a grafičku pripremu je izradio muzejski tehničar Boris Knez.

opširnije pogledajte na stranicama grada Požege

Ličko zavičajno društvo „ Vila Velebita“ organiziralo je izložbu slika „ Začudne velebitske priče“ akademskog slikara grafičara  i profesora na odjelu za izobrazbu učitelja i odgajatelja Sveučilišta u Zadru Josipa Zankija, koji danas živi u Zagrebu.

Josip Zanki diplomirao je 1994.godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi  profesora Miroslava Šuteja koji je svojim zahtjevnim grafičkim zadacima postavio temelje Zankijeva današnjeg rad.

Velebit je Zankija svojom pojavnošću počeo ga je zanimati još u djetinjstvu,  dok ga je uz oca ribara izdaleka s mora promatrao. Danas mu se kao likovni umjetnik toliko približio da prati mijene njegova života. Svoja slikarska djela na temu Velebita koje je izložio u Gradskom muzeju u Požegi  su crteži rađeni akrilikom na platnu kojima je u maniri vrhunskog grafičara publici prezentirao svoj hod po Velebitu, čija ga je preobrazba fascinirala postajući mu nepresušan izvor inspiracije zbog svoje ne samo vanjske, nego i unutrašnje strukture koju proučavanjem naslućuje. Ovaj slikar  srednje generacije okrenut pravcu postmodernizma u kojem nema klasičnih škola, niti pravaca, danas  nije poznat samo  na području grafike, nego i na području  instalacije,  performancea, te  eksperimentalnog filma za koji je nagrađivan.

Za angažiranost na području likovnih umjetnosti  Josip Zanki dobio je priznanje  u vidu imenovanja 2007. godine za predsjednika Hrvatskog društva likovnih umjetnika, a naredne 2008. Predstavlja Hrvatsku na Bienalu u Kairu.

Lidija Španiček, 15.10.2012.

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana  muzeja  (18.svibnja) skupina učenika  viših razreda OŠ „Antuna Kanižlića“, „Julija Kempfa“ i Dobriše Cesarića“ s profesorima likovne kulture  Robertom Kresinom, Ninoslavom Pirovićem i Lidijom Romić,  23. svibnja  posjetila je Gradski muzej u Požegi.

Na izložbi „Baš se nekad dobro jelo“ i u stalnom postavu muzeja dočekala ih je ravnateljica muzeja Mirjana Šperanda i kustosica Lidija Ivančević Španiček.

Nakon razgledavanja umjetničkih djela slijedio  je za učenike „izlet u nepoznato“, na  zanimljivo mjesto gdje ona nastaju. S Glavnog trga Svetog Trojstva, Vučjakom, te Sokolovom ulicom stiglo se u kiparski atelje akademske kiparice Tatjane Kostanjević. Budući da je učenicima  ovo bio prvi susret s prostorom ove vrste, Tatjana Kostanjević je objasnila što je to atelje,  kako u njemu djela nastaju, te što se nalazi u njenom ateljeu. Uz to je objasnila da se uz taj radni kiparski prostor nalazi i Likovna radionica u kojoj će oni  dobiti jedan od zadataka koji rade ovogodišnji polaznici radionice. Zadovoljni posjetom požeškom kiparskom ateljeu  zahvalili su gospođi Tatjani Kostanjević, autorici najnovijih požeških javnih skulptura, na srdačnom dočeku te što im je otvorila vrata svog ateljea, ali i vrata Likovne radionice kroz koja će se vjerojatno neki od učenika vratiti na putu za studij ili ugodno ispunjavanje slobodnog vremena.

Suradnja škola, privatne likovne radionice, muzeja i drugih sličnih institucija svima, a posebno likovno nadarenoj djeci može stvoriti bolje uvjete za rad i život, ali i korisno provedeno slobodno vrijeme.

Budući da muzeji razvijaju i usavršavaju načine rada, svojim projektima doprinose u poticanju svijesti  o potrebi očuvanja kulturne i prirodne baštine, a ujedno i borbe za očuvanje okoliša i tradicije,  naziv našeg projekta je  BAŠ SE NEKAD DOBRO JELO, kojim obilježavamo i  30. obljetnicu kontinuiranog sudjelovanja u manifestaciji Međunarodnog  dana muzeja

- 16. svibnja u 9 sati u prostorima restorana Grgin dol učenici osnovnih škola održat će radionicu izrade nekoliko zaboravljenih, jednostavnih, tradicionalnih jela.  Zgotovljena jela će se u 11 sati predstaviti na „ Jauzni za novinare“ u restoranu Grgin dol pod motom  „ Svako može biti Jamie Oliver, kuhati i jesti zanimljivo i zdravo“

- 18. svibnja u 19.sati u izložbenoj dvorani Gradskog muzeja je otvorenje etnografsko-fotografske izložbe „ Baš se nekad dobro jelo“.

- Izložba će biti otvorena od 18. 05. do 31. 05. 2012. godine

- 18. svibnja u  20 sati  u restoranu Grgin dol je prezentacija požeških tradicijskih jela

- 23. svibnja od 10 do 12 sati Muzej organizira  posjet grupe učenika osnovnih škola Požege ateljeu akademske kiparice Tatjane Kostanjević

Ličko zavičajno društvo „Vila Velebita“  organiziralo  je izložbu slika akademskog slikara  Željka Mucka iz Koprivnice.

Izložba je otvorena od 30. ožujka – 7. travnja 2012. godine, od 10-12 i od 17-19. sati

Željko Mucko je predstavnik slikara srednje generacije, nove figuracije koja se opredijelila za intimizam u slikarstvu s uglavnom poetičnim slikarskim građenjem tradicionalnih motiva zastupljenih  na ovoj izložbi. Postavljena je u Velikoj dvorani Gradskog Muzeja Požega, a  izložena su 23 ulja na platnu - slikarev Kristološki ciklus slika  nastao 2004.  i 2007. godine, te djela s tradicionalnim motivima krajolika, grada i  mrtve prirode koja je umjetnik slikao od 2007. do 2012.godine.

Željko Mucko završio je slikarski odjel Škole primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, gdje su na danas prepoznatljiv način slikanja  djelovali njegovi profesori Josip Biffel, Danijel Žabčić i Franjo Francina Dolenec, a zatim i Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi poznatog majstora umjetnosti u staklu Raula Goldonija. Diplomski rad nagradilo mu je Vijeća Akademije likovnih umjetnosti, a kao stipendist Vlade Republike Austrije boravio je i u  Salzburgu. Izložba slika akademskog slikara Željka Mucka,  realizirana je sredstvima Grada Požege.

Gradski muzej Požega  povodom Dana Grada Požege organizirao je izložbu „Most na Orljavi“ Zlatka Boureka rođenog u Požegi. Izložba Zlatka Boureka „Most na Orljavi“ može se  posjetiti od 9. – 22. ožujka 2012.godine u vremenu  od 10 do12 i od  17 do 19 sati.

Ovaj poznati hrvatski akademik, akademski kipar, slikar, kostimograf, scenograf, lutkar, autor crtanih i igranih filmova prvi puta se predstavio požeškoj javnosti izložbom na kojoj su izložene njegove slike i skulpture koje je  izradio u razdoblju od 1968. do 2010. godine.  Izložena djela predstavljaju sažetak umjetničkog iskustva na različitim likovnim područjima koja je Zlatko Bourek, prije svega kao izniman crtač s osjećajem za prostor, mogao realizirati. 

Slike odražavaju njegovu bliskost  njemačkom ekspresionizmu Otta Dixa i Maxa Beckmana, te hrvatskog slikara Krste Hegedušića na čijem je iskustvu gradio svoj svijet ispunjavajući ga nestvarnim, fantastičnim scenama s temom čovjeka i njegova života. 

Povodom Dana Grada akademiku Zlatku Boureku  dodijeljena je Nagrada za životno djelo Odlukom Gradskog vijeća.

akademske kiparice Tatjane Kostanjević otvorena je 14. veljače 2012. g. u 18, 30 sati u Velikoj izložbenoj dvorani Gradskog muzeja Požega.   Izložba je otvorena od 14.- 22. veljače 2012.godine, od 10 - 12  i od 17- 19 sati.

Požeška akademska kiparica Tatjana Kostanjević predstavila se  prvi puta požeškoj javnosti izložbom u Gradskom muzeju Požega. Na izložbi su prezentirane njene  skulpture s temom Terpsihora, muza, boginja plesa, te skice i studije. Budući da je ova  požeška kiparica na inicijativu Grada Požege već  izradom biste akademika, književnika i slikara Matka Peića, skulpture Sara Babin vir, restauracijom kamenog raspela s poč. 20.st. u suradnji  s  Konzervatorskim zavodom u Požegi, te otvaranjem Likovne radionice za djecu i mlade, već ranije poznata u gradu Požegi svojom afirmacijom kulture, za koju je 2010.godine dobila i nagradu Grada Požege, ova izložba pruža i široj javnosti još bolji uvid u  njen skulptorski rad.

Nakon studija kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Stipe Sikirice, Tatjana Kostanjević se pojavila prvi puta na hrvatskoj likovnoj kulturnoj sceni izložbom 1986. godine, a svojom prvom javnom skulpturom 1996. godine. Značajnom se  u njenom skulptorskom radu može istaknuti 1999. godina, kada ju je stručna hrvatska likovna kritika prepoznala i istaknula kao značajnu kiparicu u relacijama suvremene hrvatske umjetnosti  koja se iznimno uspješno hvata u koštac s pokretom u skulpturi, ključnim problemskim područjem 20. stoljeća. Intimizam u njenim skulpturama  proizlazi iz  bavljenja baletom u mladosti, eksperimentiranjem se tako razvio iz tih godina pa sve do danas, tako da ovu izložbu  pratimo kao zanimljiv segment života pokreta u skulpturi s temom Terpsihora.

Izložbu prati katalog koji uz biografiju kiparice Tatjane Kostanjević donosi detaljan popis njenih izložbi i javnih skulptura. Uvod kataloga napisao je gradonačelnik grada Požege Zdravko Ronko, a predgovor autorica izložbe Lidija Ivančević Španiček.