„Bertuchovo slikovno carstvo – Otkrij tajne dječje enciklopedije“, naziv je izložbe Hrvatskog školskog muzeja, autorice Kristine Gverić, kustosice i muzejske pedagoginje. Izložba je priređena u čast 115. rođendana Hrvatskog školskog muzeja koji čuva 7 od ukupno 12 svezaka Slikovnice za djecu (Bilderbuch für Kinder) autora i nakladnika Friedricha Justina Bertucha, koju neki smatraju prvom slikovnom enciklopedijom za djecu.
Bertuchova slikovna enciklopedija nastala je od 1790. do 1830. godine u Weimaru, tadašnjem kulturnom središtu Njemačke, ali i Europe. U okruženju u kojem djeluju i stvaraju Goethe, Schiller i Herder, njemački književni klasici, Bertuch pokrovitelj umjetnosti i „biznismen“, stvara sve preduvjete koji su omogućili i utjecali na izdavanje prve dječje enciklopedije.
Bertuch, inače po zanimanju učitelj, prozvan ocem slikovnice, jedan je od osnivača umjetničke škole čiji su profesori i učenici stvarali ilustracije za buduću Slikovnicu. On je izdavač književno-kritičkih novina, te novina i časopisa posvećenih modi, u kojima su ilustracije imale značajnu ulogu i u kojima su se svakoga mjeseca objavljivali i sadržaji iz Slikovnice. Osnivač je i tvornice za proizvodnju umjetnog cvijeća, u kojoj je zapošljavao samo djevojke iz srednje klase da bi im pomogao u održavanju njihove egzistencije. Jedna od radnica je bila i Christiana Vulpius, poslije Goetheova supruga. Sve svoje djelatnosti objedinio je pod nazivom Repozitorij regionalne industrije u kojem je zapošljavao 10% ukupnog stanovništva Weimara. Njegova obitelj postala je jedna od najbogatijih u Njemačkoj.
Uz poslovno, Bertuch je stvorio i pravo slikovno carstvo, enciklopediju za djecu u 12 svezaka, na 1185 stranica i sa 6000 ilustracija, izdanu u oko 3000 primjeraka. Izdanja su izlazila i u drugim važnim europskim središtima, primjerice u Pragu i Beču. Hrvatski školski muzej posjeduje bečko izdanje nastalo u izdavačkoj kući A. Pichlers Witwe & Sohn u prvom desetljeću 19. stoljeća prema kojem je nastala ova izložba. Bertuch, kao i Jan Amos Komenský, jedan od utemeljitelja pedagogijske znanosti, u svojem djelu Orbis Sensualium Pictus, čitatelju uvijek na lijevoj strani nudi slikovni prikaz, a na desnoj činjenice o prikazanom. Zornost je autorov osnovni pedagoški princip. On ističe da ilustracije moraju biti lijepe i uredne te da ne smiju biti komplicirane i na taj način zbunjivati dječju maštu. Tekstovi moraju biti sažeti, jasno koncipirani i prilagođeni djeci. Svijet predstavljen slikovnicom djetetu je čudan, nepoznat i dalek, taj svijet dijete ne može vidjeti u svom bližem okruženju. Slikovnica je ta koja ga vodi, koja djetetu svijet otkriva, u kojem ono onda funkcionira kao aktivni sudionik, te se tako postiže osnovna svrha, a to je učenje.
Bertuch nije zazirao čak ni od izrezivanja ilustracija iz slikovnice. Smatrao je da se dijete može, smije i mora igrati, izrezivati ilustracije, premještati ih i koristiti se njima. To je svojevrstan proces učenja. Knjiga ili slikovnica, djetetu je jednako važna kao kolijevka, lutka ili drveni konjić, napisao je Friedrich Justin Bertuch u predgovoru Slikovnice.
Za svoju slikovnu enciklopediju Bertuch se koristio tekstovima poznatog njemačkog pedagoga Carla Philippa Funkea. Koncept enciklopedije napravio je sam Bertuch, slijed ilustracija, kroz sve sveske, nepovezan je i nije sustavno razrađen. Moguće je da je Bertuch to učinio sasvim namjerno, da bi na taj način, prelazeći s jedne teme na drugu, održavao znatiželju i interes čitatelja, odnosno djeteta.
Ova izložba kroz uvećane ilustracije iz Bertuchove slikovne enciklopedije popraćene vrlo zanimljivim kratkim tekstovima uvodi posjetitelje, male i velike, u svijet zanimljivosti, mašte, znanja i zabave. Posebno atraktivni su interaktivni sadržaji koji djeci kroz zabavu nude znanja za svakodnevni život.
