Page 9 - Baš se nekad dobro jelo
P. 9

ječam, jaja, luk i začini). Uz to bi se i pekla
        živad, te za kraj neki kolač, najčešće štrudl.

               Salate su se služile samo uz jela s
        mesom. Po zimi se trošila salata od izrezanog
        kiselog kupusa, krumpir i grah salata,
        začinjena vinskim octom i bučinim uljem.
        Povrće su počeli spremati kao zimnicu tek
        između dva svjetska rata. Papriku su prije
        stavljali u kace (ili badnjeve) s kupusom.
        Preko ljeta su uz mesna jela pravili salate od
        sezonskog povrća, krastavaca, kupusa koje            Grah s ričetom, Požega
                                                             Grah s ričetom, Požega
        bi obilno posolili i dobro izgnječili rukama,
        pa tek onda začinjali vinski octom ili kajmakom, te bučinim uljem. Na polju su
        najčešće jeli svježu rajčicu, krastavce, koje su znali kiseliti na brzo , no ipak im je
        najomiljeniji bio svježi crveni luk. Zelenu ili furenu salatu  začinjali su s otopljenom
        masti ili isprženom slaninom, u koje su dodali ocat i sol. Kad bi se promiješala u
        tavi, zvali su je pržena salata (Donji Emovci).

               Za sezonskih poslova poput žetve, bile su i večere posebnije – crna čorba  od
        guščjih iznutrica, živadski paprikaš ili poslije saft. Posebnu su večeru pravili za
        doroncu (kraj sjetve žita), kada su u pećnici pekli krumpir i suhu šunku (Franić
                                                                              ,
        1936:117, Grabarje, Vetovo). U običnih dana za večeru je bila bazlamača tarana  ili
        trganci na mlijeku, riža s  trojom, ćoravi paprikaš od krumpira, mervani krumpir s
        mlijekom, krumpiri u munduri sa prženom slaninom od kimpakla.
               Kruh se na selu pekao jednom tjedno u krušnoj peći od prosijanog krušnog
        brašna i krušnog kvasa. Odnos pun strahopoštovanja (koji se rudimentarno prenio
        i u grad) dugo se zadržao u nizu obreda i sitnih radnji (ne bacanje mrvica, molitva i
        križanje donje strane kruha prije rezanja...). Na kruhu su kao međuobrok djeci
        mazali posoljeno maslo, maslac ili mast, te pekmez, ili med od repe. Kruh se nikada
        nije bacao, okorjeli ostaci koristili su se u jelima poput masne tarane popare  (u vodi
                                                                         ,
        namočen i ižmikan kruh, bačen na vruću mast) ili udrobljenog kruha u mlijeku.





















                                                              Furena salata, Požega
             Štrudl od bundeve, Bankovci                      Furena salata, Požega
             Štrudl od bundeve, Bankovci



        www.gmp.hr/blog                                                             7
   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14