Page 4 - Baš se nekad dobro jelo
P. 4

školsko dijete iz siromašnije obitelji (Vidmar 1969:113).

               Konačno, prehrambene navike otkrivale su stupanj međunacionalnog
        utjecaja na starosjedioce, odnosno asimilacije brojnih doseljenika u nacionalno
        šarolikom požeškom kotlu. Starosjedioci su na selu i u gradu od doseljenika, koji su
        u valovima stizali iz različitih dijelova Austro-Ugarske monarhije, ali i ostatka
        Hrvatske, vremenom preuzeli mnoga jela poput onih od krumpirovog tijesta, brojne
        vrste kolača, načine serviranja hrane na stolu, skidanje svinjske dlake šurenjem
        vrućom vodom, ali prije svega germanizme u nazivima namirnica, samih jela,
        tehnologijama dobivanja proizvoda od žitarica i mlijeka, posudama i načinima
        pripremanja i serviranja jela koji su se zadržali do danas.

               Uzimajući u obzir i naslijeđe Turaka koji su ovim prostorima vladajući
        stoljeće i pol dali svoj obol formiranju prehrambenih navika Požege i Požeštine,
        ostavivši nam bazlamaču, kulen, hladetinu, sladoled i turšiju, Matko Peić tvrdi da
        Slavonija zapravo ujedinjuje sve najbolje od hrane iz drugih regija (Peić 1996:6).

               U gradu su pak zabave, banketi, partije karata bili odraz stanja, izražavanje
        i konsolidacija položaja njihovog organizatora (Sarti 2006:182). Tako zahvaljujući
        Cirakijevim 'Bilješkama i Zapiscima' i njegovom detaljnom opisu u banketa
        povodom postavljanja spomen ploča požeškim zaslužnicima, svečanim ručkovima
        na Lovrinčevo u Nadbiskupskom sirotištu, kartanja kod velikog župana, zabava
        dobrovoljnog vatrogasnog društva, itd, možemo uspostaviti brojne parametre važne
        za istraživanje društvene i socijalne Požege početkom 20. stoljeća (Ciraki
        2004:473,419,375,481).
               I konačno, iako se radi o geografski malom području, ono što svakako upada
        u oči su velike razlike između grada Požege i sela Požeštine, uvjetovane različitim
        načinom i organizacijom života, koje pratimo do današnjih dana. Upravo ćemo kroz
        te razlike, ali i sličnosti pokušati sagledati što više aspekata tradicijske prehrane.

























                          Gradonačelnik i književnik Franjo Ciraki, poč. 20. st.
                          Gradonačelnik i književnik Franjo Ciraki, poč. 20. st.




           2                                                           Gradski muzej Požega
   1   2   3   4   5   6   7   8   9