Page 9 - untitled
P. 9

kršćanskih vremena, ali i jela, prakticiranih
                                         obično u vrijeme najvećih kršćanskih blagdana,
                                         Božića i Uskrsa (Gavazzi,1991:36-38,155-163).
                                         Nekima od tih radnji i jela, seljak je nastojao
                                         osigurati obilan urod, poput iznenadnog zali-
                                         jevanja vodom djece za vrijeme obrednog pijenja
                                         grušave, mlijeka od krave koja se otelila (Lukić,
                                         1924:51), a nekima je osiguravao vlastito zdra-
                                         vlje, poput običaja pijenja vina iz izdubljenog
                                         suhog sira za Božić kako bi se spriječila grlobolja
                                         (Lukić,1924:65).

                                              U velikim kućnim družinama u svrhu
                                         strogog kontroliranja trošenja namirnica, ključ
                                         spremišta za hranu i vino čuvao je gazda. U
                                         kuhinji, centralnom dijelu tradicijske arhitekture
                                         S okadije u mnogim selima još u prvoj polovici 20.
                                         stoljeća hranu su na otvorenom ognjištu, uz
                                         pomoć gazdarice, odnosno neke starije žene,
                                         pripremale reduše , odnosno snahe, koje su se
                                         izmjenjivale prema strogoj organizaciji zadruge.
                                         One su bile zadužene za svakodnevne zajedničke
                                         obroke koji su se blagovali u velikoj sobi, ili na
                                         polju u vrijeme poljskih radova. Zajednički objed
                                         za stolom (sinijom, senijom, trpezom, astalom )
                                         odražavao je osnovne društvene odnose, potvr-
                                         đivao društvenu, generacijsku i spolnu hije-
                                         rarhiju, ali i obiteljsko jedinstvo pred očima ljudi i
                                         Boga radi zajedničke molitve i blagoslova hrane
                                         (Sarti, 2006:178). U brojnim zadrugama, obično
                                         je za stolom s tanjurima na čelu uz domaćina
                                         sjedio gost, okolo radno sposobni muškarci, dok
                                         su žene najčešće ili stajale iza svojih muževa
                                         jedućiizzdjele(Franić, 1936:108), (Lukić,
                                         1924:256), ili sjedile na tronošcima s djecom za
                                         malim stolom (sinijicom, trpezičicom ). Prema


                                                       JESTE LI ZNALI...
                                             … da mnogi gradovi istočne Hrvatske, poput Iloka,
                                             imaju svoja obredna jela koja i danas pripravljaju?
                                             Badnjačka papula na pogači, pečeni šaran na riži (na
                                             grančicama vinove loze), berbanski kupus  (ovčji
                                             paprikaš sa svježim kupusom, koji se za vrijeme
                                             berbe pravio u vinogradu), gusta kokošja svatovska
                                             juha (sa zaprškom i rižom, uz dodatak žumanjaka,
                                             kajmakailimuna),samosunekaodnjih.



                                                                               6/7
   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14