Page 5 - untitled

Zašto i kako

De inicija hrane kao bitnog elementa
ljudskog identiteta, odnosno kao jednog od
najmoćnijih sredstava njegovog izražavanja i
posredovanja (Montenari, 2011:7), opravdat će
trud muzeja Muzejske udruge istočne Hrvatske
da istraže, dokumentiraju i organiziraju predsta-
vljanje gotovo zaboravljene bogate prehrambene
tradicijeSlavonije,BaranjeiSrijema.
Prehrambena tradicija ovog dijela Hrva-
tske, duboko prožeta nizom važnih životnih,
godišnjih i radnih običaja, ali i običaja svako-
dnevljasveje,samonebeznačajna.

Naime, danas u drugom desetljeću 21.
stoljećasuočeni smo s globalizacijom većine
društvenihsegmenata,patakoiprehrane,kojane
samo da gubi svoj regionalni identitet, nego već
dugo vremena trpi od posljedica niza predrasuda
koje su o njoj stvorene. Prije svega stigme da se
tradicijska prehrana ovog dijela Hrvatske odu-
vijek temeljila isključivo na mesu i mesnim
prerađevinama koje su domaći upražnjavali u
velikim količinama. Nadalje, da je ovdašnja
prehrana nezdrava, obzirom da je usađena u
civilizacijske tekovine sjeverne Europe, trojstvo
žitarica, mesa i mlijeka, za razliku od južne,
mediteranske: vino, riba, maslinovo ulje (Sarti,
2006:196), koja je zahvaljujućiameričkim
medijima proslavljena kao plod drevne tradicije i
mudrosti (Montenari, 2011:135). Svjedoci smo i
predugog ignoriranja tradicijske prehrane
istočne Hrvatske koju se doživljava u najmanju
ruku neinteresantnom, odnosno, identičnom s
ostalim kuhinjama srednje Europe, zanemarujući

JESTE LI ZNALI...

… da su pripadnici mnogih narodnosti, poput Rusina,
još u 19. stoljeću svoj dom pronašli u Slavoniji,
Baranji i Srijemu? Uz preuzimanje prehrambenih
navika starosjedilaca, u okviru vjerskih blagdana
sačuvali su do danas svoja tradicijska jela poput
kapuščenjika bobaljki.i

2/3