Page 10 - untitled

riječima naših kazivača pazilo se kojim redom i
kolikotkohranemožegrabitiizzajedničkezdjele.
Najbolji komadi bili su za gazdu, najvišesu
dobivali radno sposobni muškarci, pa onda žene
koje su svoju porciju mesa, četvrtkom ili nedje-
ljom dijelile s djecom. Djeca su pak, kao i
najstariji, dobivali najmanje hrane, tj. ono što im
jepreostalo.

Za sezonskih poslova izvan kuće, radi
uštede na vremenu, reduša ili neka od mlađih
djevojaka nosila je u podne hranu raboti u velikoj
košari na glavi. Tamo na polju svi su okupljeni jeli
u hladovini na zemlji pokrivenoj stolnjakom.
Najčešće je to bila suha hrana poput sira,
kajmaka, luka, slanine ili mesa iz masti, te
rezanaca na suvo.Zavećih poslova, poput
koševine i žetve, obroci su bili obilniji i hranjiviji,
odnosno nije se štedjelo na kuhanoj ili pečenoj
hrani,najčešćemesu.

Objedovalo se tri puta u danu, iako nam
izvori potvrđuju da se za posebno teških poslova,
posebice u prošlosti, jelo čak pet puta (Ivić
Oriovčanin, 1846:172). Nazivi za osnovna tri jela
u cijeloj Slavoniji su jednaki, ručak, užina i večera ,
dok je naziv za poslijepodnevni međuobrok
varirao podložno utjecajima: lovra, paužina,
kindija. Kada već govorimo o utjecajima, najbolje
ćemo ih ilustrirati primjerom iz sela u okolici
Slavonskog Broda, dakle, nekadašnje Vojne
Krajine, gdje se prvi obrok u danu preko tjedna
zvao ručak , a samo nedjeljom froštuk . Nakon
nekog vremena naziv froštuk (frištik, fruštuk) je
prihvaćeniusvakodnevlju(Lukić,1924:256).

JESTE LI ZNALI...
… da su nekada majke da ih umire, djeci dale da sišu
prožvakanikruh,oraheišećerumotaneukrpu?
… da se dragocjena guščja mast čuvala za liječenje
bronhitisa?
… da su za vrijeme pečenja rakije od susjeda ili od
suseljana krali kokoš koju su pekli u žegi ispod kotla?
Ovaj se običaj krađe hrane bez kazne znao
prakticirati i u mnogim drugim običajima, poput
bdijenjakrajzvonikauPožeštiniuočiDušnogdana.

www.muzejuloncu.com