Page 5 - Pozesko plemstvo
P. 5

ljestvici.











               Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih

                                                                                                               lokalnog, nego i nacionalnog značaja.










                obitelji Požege i požeškoga kraja
                                                                                                  najveću vrijednost jer je dostupan svima i svi iz njega mogu učiti.
                                         reprezentativne prostore službenih institucija i plemićkih dvorova.
                                                           se pokazivao društveni status i ugled. Obiteljski portreti su bili specifičan
                                                        oblik obiteljskog pamćenja. Na njima prepoznajemo, osim same
                                                                                                          skriven od očiju javnosti u privatnom vlasništvu, ova izložba je i poticaj
                                                                nad drugim motivima i najbrojniji su. Možemo pretpostaviti da su čuvali
                                                             sjećanje na pretke, posebno one koji su bili odabrani po važnosti. Njima
                                                                                                            Budući da se dio vrijednih predmeta ovog porijekla još uvijek čuva
                                              salona, plemićkih domova. Osim članova obitelji, gdje su nešto rjeđe
                                           slikana djeca, a više odrasli, naručivani su vladari koji su ukrašavali
                                                većih dimenzija koji su trebali odgovarati zidnim plohama dvoraca,
                                                      portretirane osobe, njihove kostime, odjeću, frizure, nakit i druge ukrase
                                                   u skladu s modom određenoga vremena. Izrađivani su na platnima
                                                                                          oblikovanih predmeta. Kroz njih su se plemići predstavljali kako u
                                                                                                       svima kako bi očuvali vlastitu prošlost. Primjer mogu biti i u katalogu
                                                                                       obiteljskom, tako i u javnom životu, gdje je vrijednost ovih predmeta
                                                                                                    navedeni koji su svjesni činjenice da muzejski predmet može imati
                                                                                               Cilj ove izložbe je prezentiranje statusnih simbola jednoga društvenog
                                                                                             sloja u vidu umjetničkih slika, vrijednog namještaja, i umjetnički
                                                                                     bila uglavnom jednaka „vrijednosti“ osobe ili obitelji na društvenoj
                                                                        je da su neki od plemića bili i kolekcionari. Budući da su slike tijekom
                                                                     18. i 19. stoljeća statusni simboli plemstva, a kasnije i građanstva,
                                                                   uglavnom predstavljale portrete. Portreti pojedinih osoba dominiraju
                                                                                Izložene slike na izložbi vrijedna su djela stranih i hrvatskih likovnih
                                                                             umjetnika od 18. do početka 20. stoljeća koja su vlasnici vjerojatno
                                                                          naručili, kupili ili dobili na poklon. Po kvaliteti nekih umjetnina moguće
                                      Dio zbirke namještaja plemstva na izložbi prezentiraju pojedinačni
                                   primjerci koji su nekada bili dio kompletnih soba. T o su stolci, stolići,
                            20. stoljeća. Namještaj se izrađivao od drveta (hrastovine,oraha, javora,
                                 vitrine, toaletni ormarići, ogledala, naslonjači izrađeni u domaćim i
                              inozemnim radionicama namještaja od početka 19. do prve četvrtine
                         jelovine), od ravnog i zrcalnog stakla, s tekstilnim presvlakama i
                      ukrasno-funkcionalnim dijelovima od metala. Oni su svjedoci stilskih
                    usmjerenja u produkciji namještaja i navika imućnijeg građanstva i
                                                                                                                 restauracija primjeri su zajedničke brige za kulturnu baštinu, ne samo
                                                                                             vijeća.
                                                                     dvorac. 12
                                                   je predviđena za cjelinu plemstva. 13
                            Ukratko, vladalo je mišljenje “više je bolje”.
                                                                                                    svjetonazor čovjeka toga vremena koji je okrenut obitelji, domu,
                                                                        nabavio vjerojatno Jakov Svetić, nakon što je 1815. godine obnovio
                         Od druge polovine 19. stoljeća, dolaskom građanskih stilova na
                                                                          djelomično mogu prepoznati na stoliću iz dvorca u Trenkovu, kojeg je
                                                                                               kojeg je Svetozar Kušević 1848. godine bio u službi kao član banskoga
                                                                vrlo rijetko sačuvane na izvornom mjestu. Međutim, jedna od posebno
                                           (podovi od mramora), tkanina od prirodnih vlakana (brokata, baršuna,
                                                                                                          se koristila za izlaganje ukrasnih predmeta: stakla, porculana, metala.
                                      teške zavjese, tkanine ukrašene sitnijim i krupnijim šarenim uzorcima,
                                                                                                  kućnim druženjima. Istu vitrinu po tipu imao je i Josip ban Jelačić kod
                                                                   Posebno zanimljive u plemićkim domovima znaju biti peći koje su
                                                                                     prednjačio je namještaj, kako je Franjo pl. Ciraki pisao, „paradne“ sobe.
                                                                                                                 plemstva, te pratioci europske mode u interijeru domova. Iznimno
                                                                                  T u su se obično isticali kanape i staklena vitrina za čaše i različite ukrase,
                                                                                          Izloženi predmeti odraz su i ekonomske moći vlasnika. Kod
                                                                                       imućnijeg plemstva namještaj svih soba je bio oblicima raskošniji,
                      scenu i interijer je postao puno jednostavniji i svjetliji. Zidovi su često
                                         čipke i svile). U ranijim periodima prevladavaju tamne boje, bogate,
                    bojani u bijelo, namještaj se izrađivao od svjetlijeg drveta i više nije bio
                                                                             izrađuje se minuciozan i profinjen namještaj čije karakteristike se
                                   masivan namještaj od tamnijeg drveta ukrašen rezbarijama, furnirima,
                                                                                                       Ona predstavlja favoriziran bidermajerski predmet, jer ukazuje na
                                                                                reprezentativne neostilske fotelje i ogledala. Početkom 19. stoljeća
                                                             lijepih, kako po svojoj specifičnoj zelenoj boji, tako po umjetnički
                                                                                                               vrijedna je zbog svoje sačuvanosti spavaća soba plemićke obitelji
                                                                                                            Kraljević. Isto tako kao vrijednu ističemo vitrinu iz kurije Kušević koja
                                                           oblikovanim pećnjacima je reprezentativna peć iz dvorca u Trenkovu s
                                                        ukrasnim kruništem i metalnim podignutim kružnim postoljem. Ova
                                                Zajedničko obilježje stilskim razdobljima koja su navedena u dizajnu
                                              plemićkih interijera je uporaba prirodnih materijala, drveta, kamena
                                                      peć je restaurirana i postavljena u prostor budućeg stalnog postava koja
                                 intarzijama, pozlatama, tapecirani stolci, zidovi obrađeni šarenim
                              tapetama i brojnim štukaturama, mnoštvo slika i ukrasnih detalja.
                                                    GMP,
                                                          zejima..., str. 100.“
                                                                      Josipz Szabi 1757. godine.
                                       dašnja ravnateljica muzeja.
                                                                                                            požeška sjećanja, Požega, str. 193.
                                  sano na podnom mozaiku u predvorju
                     Ministarstvo kulture RH 2009. godine.
                                                                                                     tako je stradalo i vlastelinstvo u Vetovu
                                                                                                             melja popaljeni. Kempf, J. (1966.). Moja
                                           slika plemićkih obitelji bile su i temelj na
                                                                                          uništene, a oko doma su ukrasna stabla i
                                                                                                                 stelinskih dvoraca kao Trenkovo, Ivanin -
                                                            predmet kućnog namještaja nađe se kod
                                              stoljeća. U to vrijeme restaurirao se i veći
                                                             neseno i davno nestalo. Smo poneki lijepi
                                   vom u Trenkovu obnovljen je kako je ispi-
                              izrađeni su balkonska kovana ograda nad
                                                                                    instituta Slavonije, sv. 2, Slav. Brod, 1964.
                                               Eleonore Geber sedamdesetih godina 20.
                                                darovanjem u vrijeme ravnateljice muzeja
                                                                       čuvanje kod županijskuh sudaca, odnosno
                                                                                                ljine, vino, šljivovica, posuđe, burad, konji,
                                                                 Tek kada iz starih popisa inventara čitamo
                                                                                              zore, vrata, dovratnici, - ma sve, sve što je
                      program restauracije ove peći osiguralo je
                                                                            tako u knjizi sabranih dokumenata koju je
                                                                                     Vetovo 1919. – 1920., Zbornik Historijskog
                                                                                                       vrijeme seljačkih nemira 1918. godine koji
                                                                                             bilo do neuporabivosti uništeno i razoreno,
                                                                                 Ulaznoj knjizi Julija Kempfa, odnosno Ime-
                                             broj umjetničkih predmeta. Dio umjetničkih
                                                                                                      su prethodili agrarnoj reformi 1919. godine
                                         autor sveučilišni profesor Tihomil Stahuljak
                                                                                                                dvor, Kaptol, te župnih domova, dok su kra-
                                                                                                          7 Kako su razoreni i uništeni dvorci, kurije i
                                                                                                    okrutnog vlastelina Đorđa pl. Milekicha koji
                                                                                               kola i karuce, gospodarski nered, peći, pro-
                                                                                                         domovi plemića u Stražemanu i Kuzmici za
                                                                           priredio i objavio 1926. godine u Požegi, na
                                                                                                                  ćana, a u okolici, između ostaloga, više vla-
                                                                   9 Horvat, A. (1982.), Kurije, dvorci, parkovi u
                                                                        oružju Franje baruna Trenka koje se daje na
                               vim imenom Jakovom Svetićem iste godine
                                                                što svega bijaše po našim dvorcima, vidimo
                                                                         stranici 19 Julije Kempf navodi dokument o
                                                                                       kusije krnje agrarne reforme u vlastelinstvu
                                        kojeg je angažirala Eleonora Geber, prof. ta-
                                                                              – historijsku zbirku (muzej) u Požegi, od 31.
                         13 Peć je restaurirana u Odjelu za keramiku
                                                                                                               sni dvorci Stražeman i Kutjevo gotovo do te-
                        HRZ-a u Zagrebu u programu restauratorice
                                                                  Barok u Hrvatskoj, Zagreb, str.75. – 100. „...
                                                      turno – historijsku zbirku (muzej) u Požegi iz
                                    12 Kasnobarokni dvorac s mansardnim kro-
                                          kojem je osnovana i Galerija muzeja, a čiji je
                                                                                                 i razoren, pokućstvo, posoblje, rubenina, ha-
                                                     1925. godine Julija Kempfa, Knjige inventara
                                                                                         cvijeće posječena i uništena, a stranom i od-
                            zna kovana vrata na ulazu u park s dvorcem.
                                                                                                   je i sam naveo da je našao svoj dom “prazan
                             glavnim ulazom s monogram „JS“ kao i ula-
                                                                             prosinca 1925. godine pod brojem 1536. Isto
                                                                               niku i popisu darovatelja i priloga za kulturno
                                                                                  8 Ovaj orginalan dokument se navodi u prvoj
                                                                                        nesena“; Srečko Ljubljanović Političke reper-
                                                           starih obitelji, ili kako smo spomenuli po mu-
                       voditeljice Odjela Romane Jagić. Sredstva za
               3
                                                               na kakvu smo golemu gubitku što je sve raz-
                                                                                           dapače i same svetačke ikone obeščašćene i
                                                       10 Imenik i popis darovatelja i priloga za kul-
                                 dvorca, 1815. godine. U skladu s obnovitelje-
                                                 11 Dio predmeta u muzej je došao otkupom i
   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10