|
U arheološkoj zbirci nalaze se materijalni ostaci iz svih vremenskih razdoblja prapovijesti. Iz paleolitika (starije kameno doba) pronađeni su kosturni ostaci sisavaca – mamuta, bizona, jelena, divljeg goveda i konja kod sela Zarilca gdje je bio logor lovaca na mamute.
 U Požegi su pronađeni ostaci najstarijeg neolitskog (mlađe kameno doba) naselja starčevačke kulture. Tako u zemunici staroj 8000 godina nađeni su ostaci keramičkih posuda koji dokazuju da je Požega jedno od najstarijih naselja u Slavoniji.
Značajno je otkriće grobova iz eneolita (bakrenog doba) u selu Jakšić gdje su nađene cijele keramičke posude lasinjske kulture.
Iz kasnog brončanog doba čuvaju se ostaci posuda iz grobova kulture polje sa žarama iz Zarilca, Požege i Grabarja. 13.st. prije Krista.
 Tijekom starijeg željeznog doba u Požeškoj kotlini bila su mnoga naselja povezana s Kaptolom kao središtem. Izuzetni su nalazi groblja pod humcima (tumulima) vezani uz spaljivanje pokojnika i stavljanje pepela u žare (urne).
Posebno lijepo su izrađene posude, crne boje ukrašene životinjskim rogovima. Dijelovi ratničke opreme pokazuju veze Ilira s Grčkom, te visoki stupanj kulture i gospodarsku razvijenost ovog kraja.
U arheološkoj zbirci čuva se i vrijedan nalaz nakita iz ženskog groba iz Velike koji pripada mlađem željeznom dobu (4.st. prije Krista) - kopče, narukvice i ogrlice svjedoče nam o načinu ukrašavanja žena tog doba.
Rimljani su ostavili mnogobrojne materijalne ostatke u požeškom kraju u kojem su bili od 1. – 4. stoljeća. Nađeni su ostaci naselja, groblja, nadgrobni spomenici, kupke, skulpture, novci… Najbolje je istraženo nalazište u Tekiću gdje su otkriveni temelji tri zgrade koje su imale centralno grijanje, freske, mozaike, kupke i vodovod. Istraženi grobovi sa kosturnim ostacima u zemlji i u zidanim grobnicama ukazuju nam na način života i vjerovanja Rimljana u 4. stoljeću. Nađeni su mnogobrojni predmeti svakodnevne upotrebe – keramičke i staklene posude, razni nakit i novci.
 |
|
Iz ranog srednjeg vijeka vrijedan je zlatni nalaz (nakit iz jednog groba) s početka 9. stoljeća koji se nalazi u Kunsthistorische Museum u Beču. Materijal iz ranosrednjovjekovnog groblja u Brodskom Drenovcu avaro-slavenske kulture s početka 9. stoljeća predstavljaju– keramičke posude i jahači pribor, a nalazi se u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
 Rudina ja najvrednije nalazište u požeškom kraju gdje su otkriveni temelji male romaničke crkve i benediktinske opatije sv. Mihovila iz 12. stoljeća. Ovaj utvrđeni kompleks ispod padina Psunja predstavlja jedan od najvažnijih sakralnih spomenika srednjeg vijeka u Slavoniji.
Romanička crkva sv. Mihovila sa kamenim klesancima (konzolama) – čuvenim rudinskim glavama, predstavlja najbogatije ostvarenje romaničke plastike u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Mnogi vrijedni nalazi kao što su pronađeni natpisi – prvi hrvatski natpis pisan latinicom – BRAT IAN, glagoljski natpis koji označava 1129. godinu, latinski natpis i bosančica iz 15. stoljeća ukazuju na izuzetnu važnost ovog objekta.
Arhitektonski dijelovi i freske ukazuju na raskošnost ovog kamenog zdanja. Otkriveni su temelji samostana, dvorišta opatije i cisterne s bunarom.
 Mnogi nalazi – keramika, nakit, novci i predmeti svakodnevne upotrebe, govore o životu benediktinaca na Rudini od 12. do 16. stoljeća, kada ga razaraju Turci.
|
Poslanje 
Odjeli 
